DURAKOVIĆ: NEKOME NE ŠTIMA ŠTO SMO RASKRINKALI PREVARE U SREBRENICI, GRUJIČIĆ NEMA POŠTOVANJA PREMA ŽRTVAMA GENOCIDA

Ćamil Duraković, član Izbornog štaba inicijative "Moja adresa: Srebrenica" i bivši načelnik ove opštine, dobio je poziv za saslušanje od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a) RS-a, gdje je navedeno kako treba da dođe u Policijsku stanicu Srebrenica u svojstvu svjedoka, a u vezi sa održavanjem lokalnih izbora u Srebrenici.

Tačnije, bit će saslušan u vezi sa “izbornim prevarama” i “Kršenjem izbornih pravila”. MUP RS-a reagovao je tek nakon što je SIPA, po nalogu Tužilaštva BiH uhapsila i saslušala Begu Bektića, Envera Hamzića i Muamera Sandžića, te nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH ustanovila da postoji dovoljno razloga za sumnju u regularnost izbornog procesa u Srebrenici, tako da je pokrenula istragu o utvrđivanju zakonitosti i pojedinačne odgovornosti.

Duraković se za Preporod.info osvrnuo se na poziv koji je dobio od MUP-a RS. U intervjuu koji je dao za naš portal dotakao se i izbora u Srebrenici, kao i hapšenja koja se vežu za moguće malverzacije i izbornu krađu, što je rezultiralo tome da do danas u ovoj opštini, iako su izbori održani 15.novembra, građani još uvijek nemaju načelnika.

  • To su represivni pozivi koje ja godinama dobivam, jer dižem glas protiv sistema koji je diskriminatoran prema nama Bošnjacima u bh. entitetu RS. Oni odgovaraju kroz neke pozive u policiju gdje uzalud uzimaju neke izjave, samo treniraju strogoću. Međutim, ovaj poziv je uslijedio više kao pokušaj kidnapovanja istrage koju vodi Tužilaštvo BiH i SIPA, da bi na neki način MUP RS-a kao mehanizam SNSD-a doveo tu istragu u Bijeljinu, gdje bi zataškali odgovornost prvaka SNSD-a i Mladena Grujičića za izborne prevare. Skoro sam pa uvjeren da Bego Bektić i druga dvojica Bošnjaka nisu sami radili taj posao. Neko im je to morao naložiti, dati instrukcije kako se to radi i eventualno dati sredstva za to. Taj poziv je uzalud. Ja ću otići u petak da dam izjavu, ali to je ništa drugo do jedan perfidan pokušaj institucija RS-a da relativiziraju državne organe i istrage koje se vode. Mi smo oni koji su raskrinkali te izborne prevare i sada to nekome ne štima – kazao je Duraković.

Još uvijek nisu gotove trakavice kada je riječ o izborima u Srebrenici. Kako gledate na to?

  • U Srebrenici su izbori specifični i uvijek su popraćeni nekim političkim tenzijama i previranjima. Nama Bošnjacima Srebrenica predstavlja mnogo više od same politike ili nekih izbora. Mi smo vodili jednu moralnu bitku za očuvanje dostojanstva tog grada i nas koji smo preživjeli genocid i koji i danas tamo živimo. Nekoliko mjeseci prije izbora počele su se dešavati određene stvari, a koje su već tada nagovještavale da izbori ovdje neće proći transparentno. Ispostavilo se to tačnim, počevši od onog perioda kada smo već u prvoj fazi prijava političkih subjekata uočili da se neke stranke prijavljuju fiktivno i da su planirale svoje članove biračkih odbora prepustiti nekome drugom, u ovom slučaju, najviše lokalnom SNSD-u u Srebrenici i Mladenu Grujičiću kao njihovom kandidatu.

Ispostavilo se da su bošnjačke političke stranke poput A-SDA, Prve stranke i probosanske Unije socijaldemokrata (USD) svoje odbore prepustili lokalnom SNSD-u. Odmah smo u javnost izašli s tim. USD se povukao iz te priče, a ove dvije stranke ostale su u toj priči. To je nagovještavalo da će biti određenih malverzacija na biračkim mjestima, kao što se na kraju i ispostavilo. Ono što je sada izvjesno jeste da u Srebrenici nisu potvrđeni rezultati izbora, da Centralna izborna komisija (CIK) BiH nije objavila rezultate na svojoj stranici. To govori da CIK BiH vrši istragu kada su u pitanju izbori u Srebrenici na osnovu naših pritužbi koje smo im blagovremeno uputili. Očekujemo konačnu odluku CIK-a, koja ukoliko prihvate sve argumente koje smo predočili, mislim da će ona biti da se izbori ponište u Srebrenici. To bi bila pravična odluka.

Kada govorite o prevarama, šta ste sve uočili?

  • Prve prevare koje su se počele pojavljivati bile su vezane za zamjenu biračkih odbora, gdje su se određene stranke koje ne postoje u Srebrenici samo fiktivno prijavile na izbore, a svoje odbore iz interesnih razloga kasnije prepustile. Poslije su to bile prijave Bošnjaka mimo njihove volje da glasaju putem pošte iz Srbije.

To je rezultiralo i hapšenjem određenih ljudi. Potom, na sam dan izbora imali smo masovnu “najezdu” birača iz Srbije, tzv. profesionalne glasače koji su uzimali ličnu kartu od drugih osoba i tako glasali na više mjesta. Bilo je dosta i onih koji su glasali, a da njihovi dokumenti nisu bili važeći u BiH. Zabilježene su i prevare u biračkim odborima na način da su članovi biračkih odbora čitali glas za određenu osobu, a ustvari na listiću i nije ga imao. To je ušlo u obrasce kada su zatvorena biračka mjesta. Sve navedeno smo dokumentovali i uputili kao pritužbe CIK-u.

Svjedočimo i hapšenju određenih članova SDP-a zbog mogućih izbornih prevara. Kako gledate na to?

  • Predsjednik lokalnog SDP-a predvodio je grupu ljudi koja je Bošnjake prijavljivala u Srbiji. Mi smo podnijeli prijave za to. Građani koji su oštećeni dali su svoje izjave istražnim organima.To je uslijedilo nakon prikupljenih dokaza. SIPA je privela te pojedince, oni su pušteni, ali istraga ide dalje. Uvjereni smo da se u okviru te istrage treba doći do stvarnih nalogodavaca tih aktivnosti. Pokazat će se, ukoliko istraga bude išla do kraja, da su Bego Bektić, Muamer Sandžić i Enver Hamzić bili samo izvršioci tih radnji, a da su nalogodavci prvaci SNSD-a u Srebrenici, uključujući Mladena Grujičića koji je jako blizak sa Begom Bektićem, jer je prvi on izašao u javnost da ga brani. To je jasan dokaz da iza toga stoje malo veće političke figure.

Vi ste i 2016. godine upozoravali an izborne prevare. No, uprkos tome na vlasti je ostao Grujičić. Kako gledate na taj njegov mandat?

  • Tačno. Već 2016. godine izbori su ukradeni, na neki način istim metodama kao i sada. Tada CIK nije imao razumijevanja za moje pritužbe. Ove četiri godine su bile jako teške za Bošnjake. Mladen Grujičić je jedan devijantan srpski političar koji je odmah u startu krenuo sa pokazivanjem nacionalnog primitivizma i prezira Bošnjaka, drugih i drugačijih, u širenje mržnje, zastrašivanja, veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida…

To je psihološki uticalo na Bošnjake koji su napustili Srebrenicu. Znam takvih stotinjak porodica koji su u periodu od 2016. do 2020. godine otišli iz Srebrenice. To je ogromna šteta koja nam je nanesena. Mladen Grujičić je tu isturena ruka provođenja šire ideologije srpskih politika prvenstveno SNSD-a koji vlada entitetom RS, on je bio taj glas kojeg su oni trebali u Srebrenici da bi svoju svu ideju proveli u djelo,a to je u da u jednom mirnodobskom vremenu učine život Bošnjacima što težim kako bi oni sami odlazili. To mu je išlo od ruke, ali neki Bošnjaci zbog takvog odnosa institucija ipak se odlučuju na inat. Ima nas koji ne želimo da dozvolimo da se tako prema nama ophodi. Mi i vodimo bitku koja nije samo politička, nego je i borba za temeljna ljudska prava opstanka na takvim prostorima, i pored te velike želje SNSD-a i tih politika da nas na tim prostorima ne bude.

Šta bi ponovo pobjeda Mladena Grujičića značila za Bošnjake?

  • Pobjeda Mladena Grujičića bila bi kontinuitet provođenja ovih represivnih politika prema Bošnjacima. On nijednom nije došao na Potočare, niti je uopšte imao poštovanja prema žrtvama. Mislim da bi naredne četiri godine oni dodatno vršili kako bi i ovo malo Bošnjaka što je ostalo tu, otišlo. Zato je nama ključno i važno da Mladen Grujičić i većina politika koje negiraju genocid u Srebrenici ne ostanu još četiri godine na vlasti.

Jeste li imali podršku iz Federacije BiH od drugih bošnjačkih stranaka, međunarodne zajednice, ili ste zaboravljeni?

  • Nažalost, okupirani svakodnevnim problemima u Federaciji, naše političke stranke su se zabavile same sobom. U Srebrenici je ostalo da mi vodimo tu neku borbu. Ne kažem da nismo imali podršku određenih stranaka u svakom smislu, ali evo sada su institucije države na potezu da pokažu da su na strani pravde i na strani onih koji su im dovoljno dokaza dali, da zaštite prava građana na cijelom njenom teritoriju.

Moram kazati da je Srebrenica zaboravljena i od međunarodne zajednice. Naše politike se ne uključuju dovoljno kako bi se suprotstavile sistemu entiteta RS koji nas svakodnevno diskriminiše, zajedno sa susjednom državom Srbijom. Tako da, mi smo prepušteni sami sebi da vodimo jednu veliku bitku protiv sistema koji negira genocid i relativizira našu prošlost, što nama najteže pada. Zato, ponovo moram kazati da naša bitka nije samo politička, nego je ona i moralna, da sačuvamo koliko možemo dostojanstvo naših žrtava i samih nas koji danas tamo živimo.

Koliko je Bošnjaka bilo u Srebrenici prije rata, koliko ih je sada? Kako gledate na pitanje povratka?

  • U Srebrenici je prije rata živjelo oko 28.000 Bošnjaka, danas, na žalost živi njih oko 3.000. Pored onih koji su ubijeni postoji još mnogo porodica koje su iskazale namjeru za povratak. U periodu kada sam bio načelnik Srebrenice bilo je preko 4.000 zahtijeva za obnovu privatnih kuća koje su porušene u ratu, a porušeno je oko 6.600 bošnjačkih kuća.

Povratak nije doživio svoj vrhunac, još uvijek je u toku. Mislim da država nije imala adekvatan odgovor u samom početku, neke se stvari jesu pomjerile, ali treba dosta više da bi se pomoglo onima koji žele da se vrate u Srebrenicu. U ovom momentu, to je mali broj, ali kada bi se stabilizovale prilike, kada bi se i država i entiteti uključili u podršku povratku, kao i međunarodna zajednica, imali bi bolje rezultate. Očito je da ovaj politički ambijent utiče na sam povratak, jer ljudi žele da budi sigurni tamo gdje se vraćaju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE