DVIJE DECENIJE PUTINOVE VLADAVINE: POHVALIO SE SVOJIM USPJESIMA

Predsjednik Rusije Vladimir Putin označava dvije decenije na vlasti. 1999. godine prvi predsjednik Rusije Boris Jeljcin podnio je ostavku i postavio bivšeg oficira KGB-a za svog nasljednika.

Piše: Sabina Šišić

Putin se pohvalio svojim uspjesima. Kao ključne rezultate svoje vladavine naveo je oživljavanje Rusije kao globalne sile, ukazujući na kampanju u Siriji, industrijsku modernizaciju, poljoprivredni izvoz i poboljšanja u vojsci.

Kritičari ga optužuju da je unazadio postsovjetske slobode i uspostavio kontrolu nad političkom scenom. Krive ga i za tenzije sa Zapadom nakon aneksije Krima, što je dovelo do američkih i sankcija EU-a.

Trenutni Putinov mandat istječe 2024. godine. Posmatrači sada pokušavaju predvidjeti šta će se dogoditi nakon toga. Postoje razne mogućnosti. Ali svi su saglasni da će Putin, predsjednik s najdužim mandatom u historiji još od Staljina, vjerovatno ostati za kormilom. A izgleda da je 67-godišnji lider u sjajnoj formi da ostane na vlasti.

Redovno trenira džudo, odlazi na skijanje i igra hokej. Putin vrlo lako može tražiti od parlamenta da ukloni ograničene mandate, ali mnogi smatraju da neće koristiti tako direktan pristup. Ruski predsjednik diplomirao je pravo i traži delikatnije metode s mnogo više demokratskog ukusa. Putin je nagovijestio da bi moglo doći do ustavnih amandmana o raspodjeli vlasti između predsjednika, kabineta i parlamenta.

Nije naglasio kakve će se promjene donijeti, ali se pretpostavlja da želi umanjiti predsjedničku moć kako bi mogao upravljati kao predsjednik vlade. Tu su i druge mogućnosti.

Tako je npr. lider Kazastana, Nursultan Nazarbajev, podnio ostavku, a izabran je njegov štićenik. U isto vrijeme 79-godišnji Nazarbajev zadržao je kontrolu zauzimanjem funkcije predsjednika Sigurnosnog vijeća države.

Postoje i dramatičnije opcije. Mnogi u Bjelorusiji se plaše da bi Rusija mogla tražiti potpuno spajanje nekadašnjih sovjetskih saveznika kako bi Putin postao predsjednik ujedinjene države. Kada su ga pitali planira li to uraditi, Putin je izbjegao odgovoriti. Svaka od tih opcija nosi i rizik za Putina.

Bio je premijer od 2008. do 2012. godine, nakon što je osam godina bio predsjednik i tako dozvolio Dmitriju Medvedevu da preuzme njegovu funkciju. Međutim, Putin je i dalje upravljao, a Medvedev mu se sklonio s puta nakon jednog mandata.

Imao je koristi od produženja predsjedničkog mandata na šest godina, ali nije bio sretan s vladavinom u tandemu. Putin je kritikovao Medvedevovu odluku da dozvoli UN-ove zračne napade u Libiji koji su doveli do pada Muammara Gaddafija i haosa u državi.

Objava Putina da se vraća u predsjedništvo izazvala je masovne proteste u Moskvi 2011. i 2012. godine.
Putinovi pomoćnici su smatrali da pojedini Medvedevovi ljudi žele privoljeti Medeveva da ostane na vlasti još jedan mandat.

Putinovu izjavu o mogućim promjenama ustava da ograniči predsjednike na dva mandata mnogi su vidjeli kao signal da on razmišlja o novoj poziciji u vladi i da već želi umanjiti moć svog nasljednika.

Ako Putin odluči postati predsjednik vlade s novim i većim moćima, to bi moglo dovesti do potencijalnih prijetnji.

Spajanje s Bjelorusijom kako bi se stvorila nova liderska pozicija nosi još veće rizike.

To bi moglo zabrinuti pojedine Ruse koji žele oživjeti imperijalističku slavu, ali bi dovelo i do jakog otpora iz Bjelorusije i do novog razdora sa Zapadom.

Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, koji je u uredu već više od četvrtine stoljeća, zakleo se da će zadržati nezavisnost Bjelorusije.

Dok Rusija vrši pritisak na Lukašenka povećanjem cijena energije i smanjenjem subvencija, Lukašenko je upozorio da pokušaj preuzimanja države može dovesti do rata s NATO-om.

Kojim god putem Putin odluči krenuti, očekuje se da će njegove namjere ostati skrivene sve do posljednjeg trenutka.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PROJEKTI GRADSKE UPRAVE: BISTRIČKOJ STANICI SE VRAĆA REPREZENTATIVAN IZGLED

0
Aktuelna administracija Grada Sarajeva je, kao što je to obećano na početku mandata, realizirala svaki započeti projekat, čime se bh. prijestolnici vraćaju njeni simboli u raskošnom i autentičnom izdanju, saopćeno je iz Gradske uprave.