DVOJICA AFGANISTANACA IZ BIH IZRUČENI SRBIJI

Dvojica od petorice migranata iz Afganistana, koji su u februaru ove godine uhapšeni na području Sarajeva i Bihaća pod sumnjom da su povezani s međunarodnim terorizmom, izručeni su Srbiji, potvrdio je u telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Više detalja o tome zašto su deportovani baš u Srbiju, te je li ona zemlja iz koje su ušli u BiH, nije objavljeno. Pri tome je iz saopštenja Službe nakon hapšenja bilo jasno da će biti protjerani, te da se vršila provjera njihovog identiteta u saradnji s „partnerskim agencijama i zemljama porijekla“.

Dok zvaničnih informacija o tome kako je donesena odluka nema, Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu kaže kako je, prema njegovim saznanjima, sve urađeno na osnovu saradnje s nadležnim agencijama u Srbiji.

-Srbija je u dogovoru prihvatila protjerivanje. S obzirom na to da nisu naveli da su prijetnja po nacionalnu sigurnost i u Srbiji, po prvi put se izrekla ova mjera protjerivanja za dva strana državljana porijeklom iz Afganistana – kaže Ahić za RSE.

Ono što je potvrđeno ranije iz Ministarstva sigurnosti BiH, jeste da je reč o migrantima koji su ilegalno ušli u BiH.

-Provjeravaju se drugi podaci, činjenice i okolnosti. Ilegalno su ušli u BiH, provjeravamo čitav taj njihov put, čitav taj njihov boravak – kazao je novinarima ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Ipak, ne zna se da li su migranti porijeklom iz Afganistana, starosti od 22 do 34 godine, bili u komunikaciji sa nekim iz Bosne i Hercegovine, te pod kakvim optužbama su deportovani u Srbiju.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležne Uprave granične policije Srbije do ovog trenutka nisu odgovorili na pitanja RSE o izručenim migrantima iz Afganistana, gdje se nalaze, kao i to da li se i u Srbiji istražuju njihove eventualne veze sa međunarodnim terorizmom.

‘Po Sporazumu o readmisiji’

Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava kaže kako je njihova deportacija po svemu sudeći urađena na osnovu Sporazuma o readmisiji, te da, ukoliko su iz Srbije ušli u BiH, Srbija ima obavezu da ih prihvati. Također, podsjeća i da svaka od zemalja na osnovu procjene nadležnih agencija ima zakonsko pravo da „otkaže boravak, ili donese neku drugu odluku o primeni udaljenja i neispunjenosti uslova za boravak iz bezbednosnih razloga“.

Ne treba, smatra Kovačević da čudi zašto nema detaljnijih informacija o okolnostima izručenja:

-Takve odluke se uglavnom, barem u Srbiji, iz onih slučajeva koje smo mi radili, ne obrazlažu, jer su u pitanju operativni podaci, odnosno oni koji se ne čine dostupnima javnosti. Teško je komentarisati individualne slučajeve, ako se ne zna više o tim ljudima. Sad, kako su u BiH bezbednosni rizik, a u Srbiji nisu, to je verovatno pitanje za Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) koje je to koje prihvata ljude nazad. Ne može Bosna da vrati ljude u Srbiju nazad bez da nadležni organi Republike Srbije, što je MUP, ne prihvati te ljude nazad.

Trojica čekaju potvrde

Za sudbinu trojice koji su ostali u BiH, pod sumnjom za terorizam i jednim pod sumnjom za trgovinu ljudima, a koji je uhapšen s istom grupom, Ahić kaže kako su oni još uvijek u azilantskom centru u Istočnom Sarajevu pod nadzorom Službe za poslove sa strancima.

-Za njih se još uvijek čekaju potvrde da li će biti protjerani ili će ostati pod jednom od mjera u BiH da im se ograniči kretanje ili neke blaže mjere zabrane – kaže Ahić.

Iako je ovo prvi slučaj protjerivanja migranata i izbjeglica iz BiH za koje se sumnja da su povezani s terorizmom u Srbiju, nije prvi da se otkrije da ih ima.

U novembru prošle godine ministar Mektić je, u izvještaju koji je podnio Vijeću ministara BiH, naveo kako se pod prismotrom nalazi 12 migranata za koje se sumnja da se mogu dovesti u vezu s terorizmom. U izjavi za novinare nakon sjednice, Mektić je obrazložio da za njih postoji procedura.

-Te osobe, za koje postoji određena indicija ili sumnja, mi izdvajamo i stavljamo ih u imigracioni centar, određujemo im mjeru detencije, znači zabrane kretanja i u međuvremenu vršimo određene provjere kako bi došli do stvarnog identiteta tih osoba i kako bi provjerili o kakvim se osobama zaista radi. Mi smo registrovali jedan broj tih osoba, te se osobe nalaze u detenciji i mi radimo ovaj drugi dio operativnog posla – rekao je Mektić novinarima.

Ni za ove, baš kao ni za posljednje slučajeve u javnosti nije bilo detaljnijih obrazloženja nadležnih.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DJEVOJKA KAŽE DA JOJ JE PSIHIJATAR SLAO PERVERZNE PORUKE, SVE JE...

0
U emisiji Provjereno objavljen je slučaj psihijatra koji je, kako kažu, svoju 40 godina mlađu pacijenticu šokirao neprimjerenim porukama i otvorenim pozivima na intimne odnose.