Više detalja o tome zašto su deportovani baš u Srbiju, te je li ona zemlja iz koje su ušli u BiH, nije objavljeno. Pri tome je iz saopštenja Službe nakon hapšenja bilo jasno da će biti protjerani, te da se vršila provjera njihovog identiteta u saradnji s „partnerskim agencijama i zemljama porijekla“.
Dok zvaničnih informacija o tome kako je donesena odluka nema, Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu kaže kako je, prema njegovim saznanjima, sve urađeno na osnovu saradnje s nadležnim agencijama u Srbiji.
-Srbija je u dogovoru prihvatila protjerivanje. S obzirom na to da nisu naveli da su prijetnja po nacionalnu sigurnost i u Srbiji, po prvi put se izrekla ova mjera protjerivanja za dva strana državljana porijeklom iz Afganistana – kaže Ahić za RSE.
Ono što je potvrđeno ranije iz Ministarstva sigurnosti BiH, jeste da je reč o migrantima koji su ilegalno ušli u BiH.
-Provjeravaju se drugi podaci, činjenice i okolnosti. Ilegalno su ušli u BiH, provjeravamo čitav taj njihov put, čitav taj njihov boravak – kazao je novinarima ministar sigurnosti Dragan Mektić.
Ipak, ne zna se da li su migranti porijeklom iz Afganistana, starosti od 22 do 34 godine, bili u komunikaciji sa nekim iz Bosne i Hercegovine, te pod kakvim optužbama su deportovani u Srbiju.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležne Uprave granične policije Srbije do ovog trenutka nisu odgovorili na pitanja RSE o izručenim migrantima iz Afganistana, gdje se nalaze, kao i to da li se i u Srbiji istražuju njihove eventualne veze sa međunarodnim terorizmom.
‘Po Sporazumu o readmisiji’
Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava kaže kako je njihova deportacija po svemu sudeći urađena na osnovu Sporazuma o readmisiji, te da, ukoliko su iz Srbije ušli u BiH, Srbija ima obavezu da ih prihvati. Također, podsjeća i da svaka od zemalja na osnovu procjene nadležnih agencija ima zakonsko pravo da „otkaže boravak, ili donese neku drugu odluku o primeni udaljenja i neispunjenosti uslova za boravak iz bezbednosnih razloga“.
Ne treba, smatra Kovačević da čudi zašto nema detaljnijih informacija o okolnostima izručenja:
-Takve odluke se uglavnom, barem u Srbiji, iz onih slučajeva koje smo mi radili, ne obrazlažu, jer su u pitanju operativni podaci, odnosno oni koji se ne čine dostupnima javnosti. Teško je komentarisati individualne slučajeve, ako se ne zna više o tim ljudima. Sad, kako su u BiH bezbednosni rizik, a u Srbiji nisu, to je verovatno pitanje za Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) koje je to koje prihvata ljude nazad. Ne može Bosna da vrati ljude u Srbiju nazad bez da nadležni organi Republike Srbije, što je MUP, ne prihvati te ljude nazad.
Trojica čekaju potvrde
Za sudbinu trojice koji su ostali u BiH, pod sumnjom za terorizam i jednim pod sumnjom za trgovinu ljudima, a koji je uhapšen s istom grupom, Ahić kaže kako su oni još uvijek u azilantskom centru u Istočnom Sarajevu pod nadzorom Službe za poslove sa strancima.
-Za njih se još uvijek čekaju potvrde da li će biti protjerani ili će ostati pod jednom od mjera u BiH da im se ograniči kretanje ili neke blaže mjere zabrane – kaže Ahić.
Iako je ovo prvi slučaj protjerivanja migranata i izbjeglica iz BiH za koje se sumnja da su povezani s terorizmom u Srbiju, nije prvi da se otkrije da ih ima.
U novembru prošle godine ministar Mektić je, u izvještaju koji je podnio Vijeću ministara BiH, naveo kako se pod prismotrom nalazi 12 migranata za koje se sumnja da se mogu dovesti u vezu s terorizmom. U izjavi za novinare nakon sjednice, Mektić je obrazložio da za njih postoji procedura.
-Te osobe, za koje postoji određena indicija ili sumnja, mi izdvajamo i stavljamo ih u imigracioni centar, određujemo im mjeru detencije, znači zabrane kretanja i u međuvremenu vršimo određene provjere kako bi došli do stvarnog identiteta tih osoba i kako bi provjerili o kakvim se osobama zaista radi. Mi smo registrovali jedan broj tih osoba, te se osobe nalaze u detenciji i mi radimo ovaj drugi dio operativnog posla – rekao je Mektić novinarima.
Ni za ove, baš kao ni za posljednje slučajeve u javnosti nije bilo detaljnijih obrazloženja nadležnih.
