DW: MARŠIRAJUĆI U KORAK PROTIV BOSNE

Srpski nacionalisti izazivaju sukobe u multietničkoj državi Zapadnog Balkana. Podržavaju ih krajnja desnica i islamomrsci iz EU. Sve su veće kritike na račun pasivnosti Brisela.

U nedjelju, 9. januara 2022, na glavnoj tribini u bosanskohercegovačkoj Banjoj Luci, u prvom redu stajali su rame uz rame: Milorad Dodik, decenijama snažan čovjek bosanskohercegovačkog „entiteta” kojim dominiraju Srbi, RS, a trenutno član Predsjedništva zajedničke bosanskohercegovačke države, njegova dugogodišnja saputnica, predsjednica RS Željka Cvijanović, ministar unutrašnjih poslova susjedne Srbije Aleksandar Vulin, ruski ambasador i članovi francuske ultra-desničarske stranke Nacionalni savez.

Ispred desničarskih ekstremista iz EU i Zapadnog Balkana u korak su marširali uniformisani: policajci RS, uključujući specijalne jedinice u maskirnim odijelima s crvenim beretkama. Sličnosti s ozloglašenim srpskim paravojnim formacijama koje su počinile brojne zločine u ratu u Bosni 1992-95. nisu slučajne. Uz to odgovara slogan koji su demonstranti u Banjoj Luci u nedjelju skandirali rafalno: „Za krst, za krst!”

Vojna parada bila je više od obične parade – bila je to objava rata bosanskoj državi i mirovnom poretku na Zapadnom Balkanu. Dodik mjesecima prijeti da će otcijepiti dio zemlje koji kontroliše. Godinama 9. januar dozvoljava proslavu „dana Republike Srpske” – iako je to zabranio Ustavni sud BiH. Datum obilježava uspostavljanje RS u prvoj godini rata, 1992. Odmah potom počeli su zločini nad nesrbima, protjerivanja, masovna ubistva, masovna silovanja. Nasilje je kulminiralo genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine.

Uprkos ponovnom napadu na bosanski državni integritet, reakcija Evropske unije bila je prilično uzdržana: dešavanja se osuđuju, poručuju iz Brisela, ona ugrožavaju prosperitet i stabilnost zemlje. Pri tom je navodno komesar EU za proširenje Oliver Varhelyi lično dao Dodiku garancije da će premjestiti odgovornosti s nivoa zajedničke bosanske države na nivo entiteta. Kako javlja bosanski portal klix.ba, 30 zastupnika u Evropskom parlamentu zatražilo je istragu u pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen 12. januara 2022. godine.

Varheljijev sunarodnik, mađarski premijer Viktor Orban, nedavno je posjetio secesionistu u glavnom gradu RS Banjoj Luci i time pokazao svoju podršku RS. Orban i slovački premijer Janez Janša važe za idejne tvorce razornog „non-papera” koji poziva na podjelu država nasljednica Jugoslavije prema etničkim kriterijumima. Osim toga, obojica podržavaju islamofobnu politiku srpskih nacionalista.

Dodikov govor mržnje ubire plodove

Dodik mjesecima sve glasnije propagira uniju „srpskog sveta”. Pojam označava novu verziju velikosrpske politike koja je dovela do ratova 1990-ih i koštala života oko 120.000 ljudi. Dodikova RS je rezultat te politike protjerivanja i istrebljenja. Dodik sada testira koliko daleko može da ide tako što huška protiv „mirisa Sarajeva” – u glavnom gradu BiH žive većinom muslimanski Bošnjaci.

Džamiju Ferhadiju u Banjoj Luci digli su u zrak srpski nacionalisti 1993. godine, a ponovo je otvorena 2016.

Dodikovi govori mržnje nisu bez posljedica: za pravoslavni Božić 7. januara 2022. nacionalisti su u nekoliko gradova u BiH i Srbiji skandirali pjesme mržnje: „Božić je, pucajte po džamijama!” Pripadnici etničkih manjina koji su tokom rata pobjegli iz dijela Bosne koji su okupirali Srbi i vratili se nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma obnovili ponovo se moraju boriti za svoju sigurnost.

Kriza u Ukrajini i Bosni

„Fašistička retorika Milorada Dodika daje plodove”, konstatuje reditelj i dugogodišnji politički aktivista Dino Mustafić na veb-portalu tacno.net. U RS, kaže Mustafić, postoji kritična masa koja zagovara novi rat. Dodik and Co. značajnu podršku dobijaju od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji također izaziva nemire u susjednim državama Kosovu i Crnoj Gori – u duhu bivšeg srpskog vladara Slobodana Miloševića.

Rusija također podržava Dodikovu želju za secesijom. Snažni čovjek RS je u decembru bio gost ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji, osim prijetećih gestova na granici s Ukrajinom, sada otvara drugi front na Balkanu kako bi destabilizovao EU. „Nije slučajno što u isto vrijeme eskalira situacija u Bosni i Ukrajini”, naglašava poznata srpska aktivistkinja za ljudska prava Sonja Biserko.

Gledati ili reagovati?

U međuvremenu, među bosanskohercegovačkim stanovništvom raste strah od daljih provokacija. Desetog januara 2022, dan nakon parade u Banjoj Luci, zabrinuti građani okupili su se ispred sjedišta Visokog predstavnika u Sarajevu, koji je odgovoran za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, i uzvikivali: „Sankcije, sankcije!” I u nekoliko evropskih gradova stotine ljudi demonstrirale su za oštru reakciju protiv palikuća u Bosni, piše Deutsche Welle.

Reditelj Dino Mustafić dosadašnje držanje EU naziva „naivnim i nezainteresovanim”. Reuf Bajrović, bivši ministar energetike BiH i zamjenik predsjednika nevladine organizacije US-Europe Alliance, kaže da Dodik uvijek ide onoliko daleko koliko mu međunarodna zajednica dozvoli. Od 2006. godine, prema Bajrovićevim kritikama, međunarodna zajednica nije pokazala spremnost da brani Dejtonski mirovni sporazum. Parada u Banjoj Luci, kaže Bajrović, samo je posljedica takve politike.

SAD su uvele sankcije Dodiku početkom januara 2022. godine. Kurt Basuener iz organizacije Savjet za politiku demokratizacije to ne smatra dovoljnim. U intervjuu za DW taj stručnjak za Balkan poziva na „brz, snažan bezbjednosni odgovor” u obliku pojačanja zaštitnih snaga EUFOR i stalne misije NATO u Bosni: 120 NATO vojnika trebalo bi, kako kaže, tamo odmah da bude prebačeno kako bi se zaustavili secesionistički pokreti i potencijalni oružani sukob.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE