DW: NJEMAČKA IMA OGROMAN PROBLEM S PRANJEM NOVCA

Već nekoliko godina Njemačka pokreće ciljane akcije protiv kriminalaca okupljenih u klanove pri čemu se stalno organizuju spektakularne racije u kojima policija upada u objekte velikih njemačko-arapskih porodica.

Nekretnine, ali i luksuzni automobili, nakit i druge dragocijenosti koji su vjerovatno kupljeni novcem stečenim kriminalom se oduzimaju i postaju vlasništvo države, prenosi Deutsche Welle (DW).

Berlinski javni tužilac je tako 2018. godine oduzeo više od 75 nekretnina velikoj porodici Remo u vrijednosti od 10 miliona evra pri čemu je riječ o klasičnom slučaju pranja novca, u kojem se ilegalno stečene finansije, u ovom primjeru dobijene od pljački i trgovine drogom, ulivaju u legalne ekonomske tokove.

Kristof Trautfeter, naučni savjetnik u “Mreži poreske pravde” kaže da Nemačka čini “suviše malo” kako bi u većim razmjerama ušla u trag onima koji vuku konce u organizovanom kriminalu, a koji u globalnim mrežama profesionalno peru novac “od krijumčarenja droge, korupcije, utaje poreza i drugih krivičnih dijela”.

O tome koliko se novca “opere” svake godine u Njemačkoj postoje različiti podaci.

U studiji koju je 2016. naručilo Savezno ministarstvo finansija, navodi se suma od oko 100 milijardi evra, a Evropski revizorski sud procjenjuje da na nivou EU to iznosi oko 250 milijardi.

U “Transparensiju” pretpostavljaju da su stvarne sume mnogo veće, ali ne mogu da navedu tačan broj.

  • Spisak skandala s pranjem novca povezanih s Njemačkom posljednjih godina je dugačak”, navodi se u studiji.

Njemačka, ukazuje se, ima ogroman problem s pranjem novca, a protiv toga ne preduzima adekvatne mjere. Problem je prije svega to što problem vlasti i političari problem ne prepoznaju.

Kao drugo, kriminalcima je olakšano neovlašćeno prebacivanje velikih količina novca u inostranstvo ili njegovo ubacivanje u ekonomske tokove preko trgovaca komercijalnom robom, onih koji se bave umjetninama ili agenata za prodaju nekretnina.

Na trećem mjestu je “anonimnost”, pa tako Trautfeter objašnjava da “iako već 20 godina postoji propis da banke moraju da znaju ko su im klijenti, to ipak nije tako u praksi”.

Četvrta tačka su “veoma mali istražni kapaciteti” u Njemačkoj pri čemu nedostaje, kako se navodi, specijalizovana finansijska policija.

  • Država više ne može da se oslanja samo na napore finansijskih institucija koje su dužne da prijave slučaj ako sumnjaju”, kaže Trautfeter i dodaje da “ona mora bolje da ih podrži, da podigne sveste i poveća kontrolu, ali i da na odgovarajući način sankcioniše kršenja zakona”.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ISPOVIJEST PRIJATELJA UBIJENIH TINEJDŽERA: MLADIĆ SE JAVIO I REKAO DA STIŽE...

0
U blizini sela Glođane kod Dečana u petak, 26. novembra, je iz kalašnjikova pucano na autobus, a vozač autobusa i dvoje učenika poginuli su u napadu. Jedan od njih je Ljedion Hamzaj.