DŽAFEROVIĆ: IDEJA DA RAZLIČITI LJUDI MOGU ŽIVJETI ZAJEDNO JAČA JE OD BILO KAKVE SILE

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović obratio se danas, u zgradi Italijanskog senata, na ceremoniji otvaranja sastanka visokog nivoa “Sloboda o nasilja: mir, sigurnost i prevencija sukoba u Agendi za održivi razvoj 2030”, koja se održava danas i sutra u Rimu.

Arhiv

Pred početak događaja Džaferović se sastao sa predsjednicom Senata Republike Italije Elisabettom Castellati.

U obraćanju, na samom početku Džaferović je zahvalio Međunarodnom centru Nizami Gandžavi i Italijanskom društvu za međunarodne organizacije na organizaciji ovog skupa, koji je – kako je kazao – dobra prilika da se razmijene mišljenja i iskustva o zajedničkim izazovima.

  • Da bi bile vitalne i dinamične, ljudske zajednice moraju znati čemu teže – moraju imati cilj. Svi znamo koliko je teško postići dogovor o dugoročnim ciljevima unutar jedne zajednice, posebno kada je riječ o međunarodnoj, globalnoj zajednici. Upravo zato Agenda za održivi razvoj 2030 predstavlja jedinstven dokument u historiji Ujedinjenih nacija. Nikada ranije predstavnici svih država svijeta nisu postigli dogovor oko jedne takve vizije održivog razvoja, koja ima univerzalnu primjenjivost – kazao je Džaferović.

Potcrtao je da evropsko iskustvo pokazuje da su dijalog i saradnja najbolje sredstvo da se osigura mir i stabilnost.

  • Nažalost, ono što važi za Evropsku uniju još uvijek ne važi za cjelokupnu Evropu. Dolazim iz zemlje koja je bila najveća žrtva ratova na Zapadnom Balkanu u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća. Još uvijek osjećamo i živimo posljedice tih ratova. Još uvijek postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost i pokušavaju realizirati neostvarene ratne ciljeve. Najveća brana tim retrogradnim snagama su procesi evropskih i evroatlanskih integracija – približavanja Bosne i Hercegovine i cijelog regiona Evropskoj uniji i NATO savezu –  kazao je.

Naglasio je da je podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i regiona u geostrateškom interesu i same Evropske unije.

  • Stabilnost Zapadnog Balkana – kao njenog neposrednog susjedstva – ima presudni značaj za stabilnost same Evropske unije. Velika historijska vizija Evrope ujedinjene u miru, prosperitetu i različitostima će biti ostvarena tek onda kada sve zemlje Zapadnog Balkana budu u potpunosti integrisane u Evropsku uniju – kazao je Džaferović.

Dodao je da su razgovori o temama od globalnog značaja nekada bili rezervisani samo za uže političke i akademske krugove, te da većinu drugih ljudi uglavnom nije zanimalo šta se događa izvan njihovog neposrednog okruženja i njihovih država, jer ta događanja nisu imala neposredne efekte na njihov svakodnevni život.

  • Globalno planiranje zvučalo je preambiciozno, pa čak i potpuno odsječeno od stvarnosti. Vrijeme u kojem živimo specifično je po mnogo čemu, pa tako i po pitanju odnosa globalnog i lokalnog. Sada kada su nove informacione i komunikacione tehnologije učinile svijet mnogo manjim i povezanijim, nešto što se danas dešava na drugom kraju svijeta, već sutra može postati naša svakodnevica –  kazao je.

Naglasio je da nas migracije i klimatske promjene podsjećaju na to.

  • Milioni izbjeglica i migranata dolaze u Evropu, bježeći iz ratom pogođenih, nestabilnih i siromašnih afričkih i azijskih društava. Donoseći ogromne sigurnosne i integracijske izazove, ovi uglavnom mladi ljudi nas podsjećaju da itekako trebamo biti zainteresirani za mir, stabilnost i razvoj i u tim dijelovima svijeta –  kazao je.

Istaknuo je da “nejednakost, diskriminacija, kršenje ljudskih prava, korupcija, siromaštvo, epidemije, prirodne nesreće, klimatske promjene, oružani sukobi, korupcija, slabe institucije i autokratija – ma gdje bili i ma gdje u svijetu se dešavali – predstavljaju problem koji se tiče svih nas, i za koji svi zajedno moramo tražiti rješenja”.

Naglasio je da dolazi iz zemlje koja se nalazi na razmeđi starih imperija, i koja je svoj multietnički i multikulturalni identitet stekla stoljećima prije modernih migracija.

  • Hiljadugodišnja bosanskohercegovačka tradicija međusobnog uvažavanja demantira sve one koji su tvrdili da ljudi različitih kultura i etničkih tradicija ne mogu živjeti zajedno. Stoljećima su, u rasponu od nekoliko stotina metara, stajale, a i danas stoje, i džamija, i katolička crkva, i pravoslavna crkva, i sinagoga. I niko nas nije tjerao da bude tako, već je to bila prirodna posljedica kulturnog pluralizma –  kazao je.

Poručio je da je ideja društva koje se temelji na toleranciji oduvijek bila predmetom osporavanja od strane onih koji su promovirali strah i sukobe u mojoj zemlji, te da je važno istaknuti i da su ta osporavanja uvijek ubacivana izvana, i da nikada nisu nastala sama od sebe.

  • Međutim, iako su na Bosnu i Hercegovinu nasrtale mnogo jače sile od onih sa kojima ona sama raspolaže, nikada nisu uspjeli da je razore. Jer, Bosna i Hercegovina počiva na ideji koja je mnogo jača od bilo koje oružane sile. To je ideja da različiti ljudi mogu živjeti zajedno – poručio je.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.