DŽAFEROVIĆ: MOJ POSAO NIJE DA DODIK BUDE ZADOVOLJAN, VEĆ DA ZAŠTITIM INTERESE DRŽAVE I USTAV, I ZA TO MI NE TREBA NJEGOVO ODOBRENJE

Radi se o neozbiljnoj izjavi, koja ne zaslužuje naročit komentar. Ko gubi ima pravo da se ljuti - kaže Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), komentarišući zahtjev Milorada Dodika da podnese ostavku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  • Mislim da je to više izrečeno u kontekstu rasprave gospodina Dodika sa opozicijom u Republici Srpskoj, koja ga ovih dana optužuje da ne poznaje procedure i da je doživio poraz za porazom – ističe Džaferović za Radio Slobodna Evropa.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio prije šest dana da ste prekršili Ustav, jer nije bilo, kako tvrdi, usaglašenog stava Predsjedništva o Vašem govoru u Vijeću sigurnosti UN-a. Najavio je i da će, ukoliko ne podnesete ostavku, do iduće sjednice Predsjedništva zatražiti Vašu smjenu. Kako to komentarišete?

Džaferović: Ne mislim se uključivati u tu raspravu. Ko gubi ima pravo da se ljuti, a da li će proći ta inicijativa zaključite sami. Što se tiče same sjednice Vijeća sigurnosti, objavljeni su dokumenti koji potvrđuju da je gospodin Dodik jednostrano, bez saglasnosti Predsjedništva, poslao predsjedavajućeg Vijeća ministara da ode u Vijeće sigurnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je isto uradio 2007. godine, kada je poslao Nikolu Špirića, koji je, protiv volje Predsjedištva, potkopavao poziciju visokog predstavnika. Plan je bio da isto to urade i ovaj put gospodinu Schmidtu.

Na kraju, ne samo da smo spriječili da se taj pakleni plan ponovi, već smo predstavili objektivno stanje stvari i potaknuli međunarodnu zajednicu na čelu sa SAD da osudi aktivnosti vlasti RS kao secesionističke i protivne Dejtonu, i uputi jasna upozorenja. Mislim da je gospodin Dodik nezadovoljan zbog tih poruka, ali moj posao nije da on bude zadovoljan, već da zaštitim interese države i Ustav, i za to mi ne treba njegovo odobrenje. To je moja ustavna obaveza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U kontekstu dešavanja u Ukrajini, ima li Predsjedništvo BiH zvaničan stav. Gospodin Komšić i Vi ste jasno izrazili ocjenu o ruskoj agresiji, dok se gospodin Dodik zalaže za neutralnost BiH. Vjerujete li da je moguć zajednički stav u dogledno vrijeme?

Džaferović: Predsjedništvo BiH ima zvaničan stav o Ukrajini. Još 2014. i 2015. godine, kada je počela agresija na Ukrajinu, u Donbasu i na Krimu, Predsjedništvo je dalo podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Sada kada je agresija potpuno eskalirala, naš stav je ostao isti i svi u BiH imaju obavezu da ga poštuju i pridržavaju se.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne možete poštovati suverenitet i teritorijalni integritet, a podržavati agresiju koja povređuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Stvar je u tome da ne možete biti neutralni, jer time pasivno podržavati agresora.

Na koncu, gospodin Dodik nije, čak, ni neutralan. On se na dan početka agresije susreo sa ruskim ambasadorom i nakon toga se više puta susretao s njime, pokazujući svaki put puno razumijevanje za ruske akcije u Ukrajini. Branioce Kijeva je nazvao naoružanim bandama. U intervjuu za Russia Today za rat je optužio Zapad. Dakle, on redovno ponavlja repertoar ruske propagande, a koliko je meni poznato nije se susretao sa ukrajinskim vlastima, niti pokazao razumijevanje za njihova stajališta. To se ne može nazvati neutralnošću.

U tom smislu, šta mislite o ruskom uticaju u BiH, koliko je opasan?

Džaferović: Ruski utjecaj je činjenica, koju više niko ozbiljan ne osporava. Postojanje ruskog utjecaja osporavali su njegovi glavni nosioci poput Dodika, a lider HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) je s rezignacijom isticao da “u BiH nažalost ima vrlo malo ruskog utjecaja“.

Ruska Federacija je svojevremeno imala konstruktivan pristup, kada je podržala Dejtonski mirovni sporazum, osnivanje i rad Haškog tribunala, naš put ka EU i NATO-u, reforme kojima su jačane državne institucije. Međutim, nakon te faze došlo je do naglog zaokreta i u zadnjih petnaestak godina, Ruska Federacija je počela da podržava i ohrabruje antidejtonske tendencije, prvenstveno secesionističku i destabilizirajući politiku gospodina Dodika, ali u proteklih nekoliko godina i zahtjeve HDZ-a po pitanju izbornog zakona.

U nedavnom periodu svjedočimo i pokušajima Ruske Federacije da ostvari utjecaj među Bošnjacima, prvenstveno kroz narativ o navodno dobronamjernom stavu Kremlja prema muslimanima. Ne bih ulazio u to koliko slobode imaju muslimani u Ruskoj Federaciji, o tome mogu sami govoriti, ali želim govoriti o odnosu Ruske Federacije prema državi Bosni i Hercegovini i bošnjačkom narodu kroz prizmu činjenica.

Da Ruska Federacija iskreno želi biti prijatelj Bosni i Hercegovini i Bošnjacima ne bi aktivno i sistemski podržavala negiranje genocida. Ne bi rušila rezoluciju Vijeća sigurnosti o genocidu u Srebrenici. Ne bi se ruski ambasador nedavno u Bratuncu susreo sa predstavnicima udruženja koje veliča Ratka Mladića i tvrdi da je “11. juli dan oslobođenja Srebrenice”. Ne bi pružala podršku ili razumijevanje svaki put kada Dodik nasrće na državu Bosnu i Hercegovinu i prijeti secesijom. Ne bi se miješala u naš NATO, a u zadnje vrijeme i EU put. Takve stvari prijatelji ne rade.

Nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a, 7. aprila, je poručeno da je Alijansa spremna ponuditi pomoć svim zemljama koje bi mogle biti ugrožene djelovanjem Rusije. U tom kontekstu, izdvojene su Gruzija i BiH. Najavljen je Vaš susret sa generalnim sekretarom NATO-a za 25. maj. Kakva su očekivanja od susreta, kao i nadolazećeg NATO samita u Madridu?

Džaferović: Sa generalnim sekretarom NATO-a razgovarat ću o posljedicama agresije na Ukrajinu na sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini i regionu, naročito uzimajući u obzir snažan ruski utjecaj. Razgovarat ću i o našem NATO putu, koji blokiraju iz entiteta RS, čak i uprkos konsenzusom usvojenom Programu reformi.

Blokade u dostavljanju Programa reformi pokazale su da RS ne želi raditi na osnovu odluka i konsenzusa, već želi jednostrano blokirati euroatlantski put.


To se ne može desiti, odluke Predsjedništva se moraju provoditi i u tom smislu očekujem snažnu podršku NATO saveza, naročito na predstojećem samitu. Jako važno pitanje će biti produženje misije EUFOR-a odnosno osiguranje međunarodnog vojnog prisustva na osnovu Dejtonskog sporazuma.

NATO savez na čelu sa SAD je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini i dao presudan doprinos implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma. Već više od četvrt stoljeća, NATO doprinosi sigurnosti i miru, na osnovu svojih obaveza prema Dejtonu.

Tokom protekle četiri godine, sadašnji saziv Predsjedništva BiH je imao više, čini se, nesuglasica, u odnosu na godine prije. Kako Vi ocjenjujete rad?

Džaferović: Ponosan sam na ono što smo uradili gospodin Komšić i ja s ciljem zaštite interesa države Bosne i Hercegovine. Također, nerad nije problem gospodina Dodika, on je itekako mnogo radio, ali protiv države, stabilnosti, mira i Dejtonskog sporazuma.

Lako je imati jedinstven stav, kada bi se pristalo na ucjene i ultimatume gospodina Dodika, ali to nije ono za što su nas građani izabrali. To nije pravi izbor. Najbolje bi bilo da smo češće imali jedinstven glas, ali od samog starta, propitivanja Zakona o zastavi, gospodin Dodik je pokazao da to nije njegov interes. Uprkos blokadama, ja sam radio svoj posao.

Možete provjeriti koliko je bilo sjednica za vrijeme mog prvog i drugog predsjedavanja. Naravno, sve je to bilo nedovoljno i usporeno zbog opstrukcija.
Istovremeno, koristio sam autoritet svoje pozicije za međunarodno predstavljanje BiH i posljednja dešavanja na Vijeću sigurnosti i sastanku G-7, a ranije na sjednicama Evropskog parlamenta, ministara vanjskih poslova EU i dr, pokazala su da smo uspjeli alarmirati međunarodnu zajednicu i nametnuti objektivan prikaz stvari.

Na koncu, činjenica da gospodin Dodik svojim blokadama, kao ni gospodin Čović svojim ucjenama, nisu uspjeli dobiti ono što su htjeli, najbolje govori o rezultatima.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DEPPU NAVODNO PONUDILI 300 MILIONA DOLARA DA SE VRATI U ULOGU...

0
Johnny Depp je potvrdio da se neće vratiti u Pirate s Kariba. Njegov glasnogovornik demantirao je glasine da će se glumac vratiti u ulogu Jacka Sparrowa te je naveo da su glasine o Deppovu povratku u franšizu izmišljene.