Razgovarano je o aktuelnoj sigurnosnoj i političkoj krizi u Bosni i Hercegovini. Tema razgovora su bile dosadašnje i planirane aktivnosti Evropskog parlamenta u vezi sa narušenom sigurnosnom situacijom u BiH.
Džaferović je istaknuo da je Bosna i Hercegovina, uz podršku međunarodne zajednice, napravila ogroman napredak u proteklih 26 godina, te da je taj napredak ugrožen unilateralnim akcijama vlasti entiteta RS. On je podcrtao da je zahvaljujući uspostavljenim državnim institucijama očuvan mir u Bosni i Hercegovini, te da je napad Milorada Dodika i vlasti RS-a na državu i njene institucije – napad na temelje mira.
U fokusu razgovora su bile Dodikove najave da će napasti kasarne Oružanih snaga, te protivpravnom silom pokušati spriječiti državne institucije da djeluju na teritoriji entiteta RS. Džaferović je kazao da Evropska unija treba pružiti punu podršku Uredu visokog predstavnika, kao i mehanizme sankcionisanja aktera koji potkopavaju ustavni poredak. On je kazao da je bolje zaustaviti jednog političara, nego dopustiti mu da uvuče cijelu državu u destabilizaciju i konflikte.
Istaknuto je da su mir i stabilnost Bosne i Hercegovine esencijalni za mir i stabilnost Evropske unije. Razgovarano je o situaciji u regiji, te je istaknuto da situacija u Bosni i Hercegovini nije izoliran problem, već predmet negativnih utjecaja i miješanja iz susjednih država.
Džaferović je naglasio da izmjene Izbornog zakona moraju biti provedene uz puno poštovanje suštine presuda Evropskog suda za ljudska prava, te tako što će sve političke stranke, uključujući vlast i opoziciju, zauzeti zajednički stav. Razgovarano je o štetnim dejstvima ideje da se dijalog po pitanju izmjena Izbornog zakona redukuje na format samo dvije političke stranke, jer je riječ o državnom pitanju u čije rješavanje moraju biti uključeni svi, saopćilo je Predsjedništvo BiH.
