DŽOZEF: BEOGRAD MORA PRIZNATI KOSOVO, ŠTO JE JEDINO RJEŠENJE

Stručnjak za Balkan Edvard P. Džozef (Edward P. Joseph) u intervjuu za "Deutsche Welle" govorio je o velikim očekivanjima od predstavnika Kosova i Srbije u Vašingtonu te ima li američki predsjednik Donald Tramp (Trump) čarobno rješenje.

Na pitanja novinara “DW” šta je problematično u tome kako Ričard Grenel (Richard Grenell) vodi pregovore između Srbije i Kosova, sa obzirom na to da ga je Džozef kritizirao u članku za “Foreign Policy” u junu, stručnjak za Balkan je kako kako je glavna stvar to što je odustao od bilo kakvih ozbiljnih napora da se riješi spor.

  • U posljednjim intervjuima je rekao: „Nećemo se baviti političkim pitanjima, već samo ekonomijom“. Kao što sam rekao u svom posljednjem članku, američki pregovarači gotovo religiozno vjeruju u moć ekonomije da, kako kaže Grenel, promijeni dinamiku. Razlog zbog kojeg to nazivam religijom je taj što ljudi pritom moraju vjerovati u stvari kojih nema, za koje nema dokaza. Kada se bavimo pitanjima politike, pokušavamo koristiti empirijske dokaze. Ako pogledate Balkan, jednostavno nema dokaza za ovu teoriju.

Kosovu se uskraćuje odgovarajući međunarodni legitimitet

Tako su oni (Grenel i SAD) odustali od pokušaja da se nose s teškim izazovom, a to je priznanje Kosova od strane Srbije. Dok se to ne učini, neće biti ni velikog ekonomskog napretka. To je razlog što su stvari toliko komplicirane – Kosovu se uskraćuje odgovarajući međunarodni legitimitet. Ono nije u mogućnosti nastaviti na najboljem reformskom putu koji je ikada stvoren, a to je proces pristupanja EU-u. Drže ga u tom stanju, a to je vrlo nezdravo. To je vrlo loše za Evropu i vrlo loše za Njemačku da ima u blizini takvu državu – kazao je Džozef.

Dodao je da se Grenel miješao u unutrašnju politiku na Kosovu da bi srušio izabranog premijera, koji ima reputaciju da radi upravo ono što Njemačka želi od država na Balkanu, a to je da se bore protiv korupcije.

  • Umjesto da sarađuje s premijerom Kurtijem na izgradnji borbe protiv korupcije, Grenel ga je svrgnuo jer je smatrao da on nije bio dovoljno fleksibilan u stvarima koje su Grenelu važne – što znači da Kurti nije htio učiniti ustupke Beogradu. To je još jedan razlog zbog kojeg je Grenel zaslužio kritiku. Tražio je od Kosova, slabije države, da popusti, da bi smirio jaču državu Srbiju. To je vrlo nezdrava i glupa stvar – istakao je Džozef. Uslijedilo je pitanje zašto je toliko skeptičan prema Grenelovom pristupu „najprije ekonomija”. Novinar “DW” naveo je kako pregovori traju više od 10 godina, bez mnogo uspjeha, te pitao zašto ne isprobati ovaj drugačiji pristup.
  • To je pošteno pitanje. Postoji nekoliko razloga. Naravno, ekonomski razvoj i rast u regiji je dobra stvar. Balkanu je ekonomski razvoj nužan da bi se zaustavio odlazak stanovništva. Ali nije sigurno da će Grenel ovim ekonomski mnogo postići, jer opet, glavna prepreka ekonomskom rastu je činjenica da posebno Kosovo ne može pristupiti EU-u. Ekonomski rast se dobiva kada se započne taj proces, to je ono što investitori traže – znake stabilnosti i vladavine zakona. Ima tu još problema. Činjenica da su dvije ekonomije vrlo različite. Usporedio sam to s nedavnim razvojem između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela. Te dvije ekonomije hoće trgovati jedna s drugom, to je bio veliki dio poticaja! Njihove ekonomije su vrlo izjednačene. Odlično se dopunjuju. Sa Srbijom i Kosovom to nemate. Kosovo je mnogo manje, ima najveći trgovinski deficit u regiji. Šta to znači ako uklonite sve trgovinske barijere, ko će imati koristi? Srbija, jača zemlja. A trgovinski deficit na Kosovu zapravo bi se mogao pogoršati.

Ovo zapravo nisu pregovori

A kada se radi onako kako to radi Trampova administracija kaže, bez inzistiranja na vladavini zakona, što dolazi zajedno s tom infuzijom novca? Korupcija! To se vidjelo i na drugim mjestima, poput Afganistana. U Srbiji je korupcija strašna, a pod Vučićem je postala još mnogo gora.

Tako da, naravno da bi ekonomski rast bio sjajan, ali, prvo – nismo sigurni da će se to dogoditi, drugo – to bi moglo pogoršati neke postojeće ekonomske probleme, i treće – time se neće učiniti ništa da se Kosovo nađe na putu ka svom legitimitetu.

Još jedna važna stvar koju ljudi moraju shvatiti: ovo zapravo nisu pregovori. Ovdje je potreban samo jedan glavni ustupak i treba ga učiniti Beograd – priznati Kosovo. Kosovo, naravno, oni bi tu i tamo mogli učiniti neke stvari koje bi to olakšale. Ali ovdje je zaista sve na jednoj strani. Riječ je o tome da Beograd prizna Kosovo.

A Beograd nema pravi poticaj za to. Jedini poticaj koji ima je pridruživanje EU-u. Pa zašto taj poticaj ne funkcionira? Jer više niko zaista ne vjeruje da Evropa zaista želi ove zemlje. A čak i ako je Evropa spremna primiti ih, Srbija je veoma daleko. Završili su samo dva od 35 poglavlja.

Posljednji problem je odnos s Rusijom i Kinom. I zato je cijela ova regija mnogo veća briga za Evropljane i Amerikance nego što je bila. Umjesto da čini sve što je u njegovoj moći da se pridruži EU-u, Vučić to ne radi jer sklapa velike ekonomske poslove, s Rusijom i kao strateško sidro Kine u regiji. Što mislite, s kim tip poput Vučića, koji je autokrat, voli poslovati? S Kinom i Rusijom, jer ne postavljaju puno pitanja o korupciji, ne postavljaju pitanja koja Nijemci vole postavljati.

Ne očekujem rješenje problema u Briselu

Čitav problem leži u Beogradu zbog odbijanja da prizna Kosovo. Pa, šta će se dogoditi u petak, kada sve završi i kad se obavi slikanje s Trampom? Kakvu slika će ostati? O, vidi kako je lijepo što se Aleksandar Vučić i Avdulah Hoti rukuju i napreduju. Vučić će se vratiti u Evropu na sastanak u Briselu u ponedjeljak s pečatom odobrenja Bijele kuće, on i Hoti kao partneri za mir. Za EU će biti mnogo teže izvršiti pritisak na Vučića nakon ovog sastanka – odgovorio je Džozef.

Na pitanje kako vidi saradnju SAD-a i EU-a po pitanju Srbije i Kosova, kazao je:

  • Ako poslušate što je sam Grenel rekao, on kaže da SAD nisu uključene u ono što rade Evropljani. Pomoći ćemo, možda, ako nas pitaju. A Lajčak (Miroslav, posebni predstavnik EU-a za dijalog Srbije i Kosova) je rekao: „SAD nas je samo obavijestio o ovom sastanku, ali nas nije konzultirao o tome šta radi.“ Čini se da nijedna strana nije baš jako zainteresirana za puno saradnje.

Džozef je dodao da očekuje od sastanka u Vašingtonu da će se dogovoriti samo infrastrukturni projekti.

  • U ponedjeljak u Briselu će nastaviti s onim što Lajčak pokušava pokrenuti s mrtve točke, poput problema nestalih osoba. Također će se baviti ekonomskom saradnjom. Očekujem da nastave tamo gdje su stali. Mislim da će u Briselu biti pod pritiskom da pokušaju uklopiti se s onim što su uradili u Vašingtonu, pa će možda pokušati postići neki vidljiv napredak ili dogovor. Ali ne očekujem da će biti riješen problem – koji je vrlo jednostavno riješiti: da Srbija prizna Kosovo – kazao je Džozef.

Naglasio je da ne voli izraz “zamrznuti sukob”, kako nazivaju odnose Srbije i Kosova.

  • On sugerira da je sukob trajno zamrznut. Ali on to nije i ne mora biti iz razloga koje sam naveo. Potpuno je odmrznut, a ovo je ono što ljudi moraju znati:

Ovaj sukob se rješava preko noći ako četiri zemlje EU-a priznaju Kosovo, a to su Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka. To su članice EU-a! Saveznici u NATO-u! Od njih se ne traži nemoguće. Od njih se traži da urade ono što su uradili ostatak EU-a i ostatak NATO-a. SAD i EU bi se mogli pozabaviti pitanjem njihove suzdržanosti. Tada bi se ružni negativni utjecaj Rusije umanjio, regija bi se stabilizirala i to bi bilo dramatično poboljšanje – istakao je Džozef.

Balkan nije samo evropski problem

Smatra da je jedini razlog zbog kojeg Beograd to može blokirati je taj što Srbija ima podršku Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti UN-a. Također, kaže kako je sastanak u Vašingtonu igrokaz.

  • Vučić pokazuje Lajčaku i Merkel i Makronu (Macronu) “O, ja zapravo sudjelujem!” Ali to nije tako. Pregovori se vode oko priznanja, a on je rekao da to neće učiniti. Štite ga Rusija i Kina. To je ono što moramo razbiti, a sve što nam stoji na putu su četiri zemlje EU-a koje trebaju reći da – kazao je Džozef.

Novinar “DW” pitao je Džozefa šta je u pregovorima interes Vašingtona.

  • Balkan nije samo evropski problem. Evropa to ne može sama. Dokazano je da najbolje funkcionira kada postoji jaka transatlantska saradnja. Interesi SAD u ovoj regiji rastu. Oduvijek smo imali interes da stabiliziramo ovu regiju kako ne bi bila problematična, kako ne bi bila izvor međunarodnog kriminala, korupcije, potencijalnih terorističkih kanala i njihovog financiranja i svih vrsta problematičnog ponašanja. To ne želimo ni u Evropi. Imamo sve veći interes zbog prijetnji Rusije, Kine i Turske. Njihova nazočnost i njihov utjecaj vrlo su problematični na Balkanu i u širim dijelovima Evrope. A mi imamo još snažniji interes da se odupremo ruskim pokušajima stvaranja raskola i osvajanja. Rusija je uključena u stvaranje raskola u našoj vlastitoj politici ovdje u SAD. Rusija je vrlo ozbiljna međunarodna prijetnja. Kina je sve veća međunarodna prijetnja. Dakle, imamo vlastite interese da se borimo protiv zloćudnog ruskog i kineskog utjecaja čak i u drugim dijelovima svijeta, ne samo na Balkanu.

Naš interes je stabilna demokracija. Naš interes su istina, činjenice, mediji koji su slobodni i ne bljuju dezinformacije. Nas zanima vladavina zakona. Nama su u interesu stabilni odnosi sa zemljama koje ne potiču kontinuirano nacionalističke sukobe i ne podižu tenzije i ratuju. Sve to je naš interes i taj interes raste zbog sveukupnih izazova i prijetnji Rusije, Kine i Turske i zbog posebne uloge koju te zemlje danas igraju na Balkanu.

Ti sukobi na Kosovu započeli su 1999. Sada je 2020. Zar nije vrijeme da zatvorimo ovo poglavlje? To je pomalo suludo – dijelovi Evrope se još bore sa sukobima iz osmanskog doba. Nije samo suludo, već je i opasno. Tako da se više ne možemo zavaravati igrokazom, pretvarajući se da postoji proces koji nije stvaran.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE