EĆO ZA VIJESTI U 7: PODUZETNICI SU TREBALI DOBITI VIŠE POMOĆI OD VLADE, IDUĆE GODINE ĆE BITI JOŠ GORE

Pandemija jednako prijeti svima u zdravstvenom sektoru. Međutim, ekonomska kriza ne pogađa sve jednako.

Ekonomske posljedice korona krize osjećat će se dugo, a konkretnih rješenja za izlaz još nema. Velika Britanija planira zamrznuti plate zaposlenima u javnom sektoru na čak tri godine kao vid uštede u vrijeme krize.

Ova mjera, odnosi se na sve zaposlene u javnom sektoru, osim na zdravstvene radnike, koji su izuzeti zbog njihovih napora u borbi protiv koronavirusa.

O ovoj temi smo razgovarali sa večerašnjim gostom u Vijestima u 7. Suhad Ećo, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH za Hayat je govorio o bh. privredi za vrijeme pandemije.

Ove godine koronavirus je zaista srozao bh. privredu. Čini se da je ipak sav taj teret spao na realni sektor. Govorio je kako je država reagovala te da li je trebala reagovati adekvatnije, posebno ako znamo da nije bilo nekih značajnijih rezova u javnom sektoru.

  • Zaista svo vrijeme mi na to ukazujemo da zaista jedan nekorektan odnos prema realnom sektoru  i da je teret korona-krize samo posljedica realnog sektora. U više navrata tražili smo da i realni sektor podjednako podnese teret i ukoliko imate pad prihoda, budžeti padaju, a očito vidimo zadnjih mjeseci koliki je pad da neće moći baš tako se ponašati  javni sektor. Nije rješenje potezati za novim zaduživanjima kako bi obezbijedili plaće u javnom sektoru, mislim da su uštede odavno trebale biti prisutne i javni sektor je trebao pokazati solidarnost prema realnom sektoru odnosno prema situaciji u kojoj se svi nalazimo.Mi smo imali jednu sjednicu gdje smo mi kao realni sektor zahtijevali promjenu plaćanja PDV-a sa 10. da ga pomjerimo za plaćanje na kraj mjeseca  i toliko smo bili realni s tim zahtjevom da smo rekli samo dok traje  kriza.  Naši parlamentarci koji nas predstavljaju koji bi trebali praviti poslovni ambijent to su jednostavno odbili i eto koliko je njihova briga za realni sektor i za radnike koji se nalaze u realnom sektoru.

Vlada Federacije usvojila je određene akte poput Zakona o ublažavanju negativnih posljedica kornavirusa, osnovan je i Fond za pomoć, Zavod za zapošljavanje dobio je 160 posto više sredstava za 2021. godinu.

Ećo smatra da su neka zakonska rješenja bila dobra, kao što je uplata prva tri mjeseca za poslodavce koji su pretrpjeli veći pad prihoda.

  • Kad govorimo o tim nekim fondovima, svakako neka zakonska rješenja kao što su bila prva tri mjeseca uplata za poslodavce koji su pretrpili veći pad prihoda, mislim da je to bila jedna od dobrih mjera. Međutim, vidjeli ste na početku same krize kada je Vlada FBiH izlazila sa podatkom da ima  500 miliona od MMF-a namijenjeno za pomoć realnom sektoru a da smo mi iskoristili kroz te neke određene  mjere 100 miliona. Drugi 100 miliona su bili u fondu za pomoć onima koji su najviše ugroženi a to je bio turizam, izvoznici i prevoznici. Postavlja se pitanje šta je sa ostalih 300 miliona, mi smo imali na raspolaganju sredstva koja su trebala završiti u realnom sektoru. Mi smo zahtijevali, kada govorimo o uplati doprinosa i pomoći, da smo za one firme koje su bile najviše pogođene  da ta pomoć ide do kraja godine, a ne samo tri mjeseca, kaže.

Prerano proglašen kraj pandemije

U nastavku razgovora Ećo je kazao kako je u F BiH prerano proglašen kraj pandemije, jer sada  u kako kaže završnoj fazi, pandemija tek dostiže svoj vrhunac.

  • Mislim da smo prerano proglasili kraj pandemije. Vidjeli ste da smo imali taj period prvi koji nas je itekako pogodio, a onda smo imali mali dio oporavka  i evo sad imamo tu završnu fazu kada je kriz dostigla jedan svoj vrhunac.  Kroz neke mjere koje je Vlada FBiH davala, kroz garantni fond  mislim da su to bile neki od pokušaja dobrih mjera. Međutim, ako vi imate garantni fond  da bi firme na neki način aplicirale za  određeni kredit Vlada FBiH se pojavljuje kao 50 posto da će garantirati za taj kredit. Međutim, ono što se postavlja pitanja  koje će firme u realnom sektoru poteći za takvim zaduživanjima? Kamata od 3,8 posto koja je kod određenih komercijalnih banaka su jako skupa sredstva i nisu nimalo atraktivna sredstva da bi poslodavac imao na neki način interes zadužiti se. Pogotovo ono što mi sve vrijeme govorimo da realni sektor se neće ponašati kao javni sektor i nećemo uzimati kredite da bi na neki način plaćali i isplate radnicima, vršili upraov kroz određena zaduživanja. To dugoročno nas nidokle ne bi dovelo  mi bi došli relativno brzo u još veću krizu, zaduživanje i investicije može biti samo u slučaju ako se radi o realnom sektoru ali pod uslovima da su zaista to atraktivne kamate, a da ne govorimo o tome da je vlada kroz garantni fond predvidjela neka grant sredstva  pa smo imali na neki način podsticaje i benefit. Ukoliko se u ovako teškim uslovima odlučimo za investiranje, kazao je za Hayat Ećo.

Cijelo gostovanje pogledajte i OVDJE.

(Emrah Fejzović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KAKAV JEZIK, TAKVO ZDRAVLJE: PROMJENE NA JEZIKU UPUĆUJU NA OVIH 8...

0
Otvorili ste usta i ugledali užas? Ne brinite, vjerovatno se ne radi o nekoj nepoznatoj bolesti jezika, ali svaka promjena može otkrivati nešto o vašem zdravlju.