Slobodna volja je koncept prema kojem je čovjek odgovoran za vlastite postupke. Nasuprot ovom konceptu, ističe efendija Salih Ćato, stoje koncepti koji u različitom rasponu poriču slobodnu volju.
Prema determinizmu, slobodna volja je ograničena prirodnim faktorima i zakonima, dok je prema fatalističkom konceptu slobodna volja ograničena natprirodnim faktorima kao što su Bog, sudbina itd. Kao jedno od najvažnijih pitanja čovjekovog razumijevanja svijeta i života pitanje slobodne volje je zauzelo visoko mjesto u razmatranju islamskih učenjaka.
- Sva bića koja je Allah, dž. š., stvorio imaju svoju funkciju i savršeno je izvršavaju. Ta bića su potpuno podređena Božijoj volji i u potpunosti su uključena u Božiju volju. Ta bića, kao i sam čovjek, imaju neophodna znanja koja su im potrebna kako bi izvršavala svoje funkcije, ali u tome nisu slobodni, dakle, ne mogu se drugačije ponašati – objašnjava Salih ef. Ćato.
Prema njegovim riječima, čovjek je u odnosu na druga bića privilegovan. Allah, dž. š., je sve na ovom svijetu čovjeku podredio i stavio na raspolaganje. Znanje nije osnovna karakteristika čovjeka, znanje je samo jedan od elemenata slobode i odgovornosti. Smisao vjere je, dodaje efendija, da usmjeri čovjekovo znanje u ono što je korisno. Vjera je potrebna čovjeku kako bi svoja znanja usmjerio na ono što je dobro i što je korisno.
- Razvojem znanja, umjesto da čovjek iskorijeni zločin grijeha, razvojem svog znanja čovjek zbog slobode koje ima i zbog toga što je sklon grijehu sve više i više ubija ljude. Do te mjere, razvojem nauke, ide čovjek da razvija oružja kojima može uništiti ljudski rod pa i samu planetu. Sloboda je duhovna kategorija. Njeno pravilno razumijevanje je stvar duše, stvar srca i stvar volje, a nije stvar razuma i nauke. Sloboda je Božiji dar svim ljudima i ona je njihovo neprikosnoveno pravo – navodi ef. Ćato u emisiji „Islamske teme“ Ramazanskog programa Hayat TV-a.
Postoje dvije vrste volje, objašnjava Ćato, to je ljudska volja i Božija volja i ove dvije volje ne moraju ići ukorak. Čovjek, dodaje, ima mogućnost da se suprotstavi Božijoj volji u odlukama, ali ne i u činu.
To ne znači da čovjek ne može uraditi ono čime Bog nije zadovoljan, već to znači da čovjek ne može uraditi ništa mimo reda koji je Bog uspostavio. Isključivo na konceptu razumijevanja Božije volje i moralne odgovornosti čovjek može ispuniti osnovnu misiju na ovom svijetu, a to je biti u potpunosti Božiji namjesnik i halifa na zemlji.
Na kraju efendija ističe važnost Bitke na Bedru, te kaže da je to jedan od velikih događaja za historiju islama. Poslanik, s. a. v. s., kroz taj događaj govori o važnosti slobodne volje, ali i odgovornosti. Oni u toj presudnoj bici nisu zauzeli fatalistički stav i čekali intervenciju Boga uzvišenog, nego su uložili sve svoje napore, preuzeli odgovornost i uradili ono što je do njih, pa tek onda očekivali pomoć od Gospodara. Na takvim principima treba graditi svoj sistem vrijednosti i treba graditi svoje živote, zaključuje Salih ef. Ćato.
(Emir Habeš)
Video pogledajte i OVDJE.
