EKONOMSKI STRUČNJACI PREDVIĐAJU CRNI SCENARIJ AKO POTRAJE RAT U UKRAJINI

Ruska agresija na Ukrajinu odrazila se na ekonomske prilike i privredni razvoj zemalja Evrope i regije Zapadnog Balkana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se rat više oduži, to će i posljedice biti oštrije.

Utjecaj iz strane potražnje – gubitak Rusije kao izvoznog tržišta – može biti uglavnom zanemariv iz makroekonomske perspektive, no očekuje se da će ponuda biti pravi problem zbog povećanja cijena robe i energije. S obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, zamislivo je nekoliko scenarija za ekonomski rast i inflaciju u eurozoni u 2022. godini, piše Deloitte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Scenarij 1: Brzi kraj rata

Prvi scenarij koji je najpoželjniji zbog kraja bezumnog rata, razaranja i ljudskih žrtava, ali i ekonomskog oporavka jest onaj prema kojem bi se rat skoro završio, čime bi se nafta, plin i cijene roba vratile u normalu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj bi scenarij rezultirao ograničenim utjecajem na potrošnju građana i ulaganja poduzeća u 2022. Inflacija u ovom scenariju blago raste s 4,3 na 5,3 posto, dok rast umjereno pada s predviđenih 3,8 na 3,1 posto.

Scenarij 2: Rat traje do jeseni, inflacija skače, rast pada

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi scenarij pretpostavlja nastavak rata do jeseni 2022. U tom slučaju cijene nafte, plina i roba značajno rastu sa snažnijim učincima na ponašanje potrošača i ulaganje. Inflacija skače na šesto posto, dok rast pada na 2,5 posto.

Scenarij 3: Rat traje cijelu 2022, eksplozija cijena

Treći scenarij je najgori, a prema njemu rat traje barem tokom cijele 2022. godine.

Njegove posljedice su eksplozija cijena plina, nafte i roba te duboke promjene u ponašanju potrošača i ulaganja. Inflacija u ovom scenariju doseže 8,3 posto, a rast pada na 1,06 posto. Ovaj scenarij doveo bi eurozonu vrlo blizu stagflacije. Radi se o ekonomskom stanju kada se paralelno događaju inflacija i stagnacija, odnosno privreda ne raste i time se ne povećava zaposlenost, a istovremeno cijene svega rastu.

Koliki je rizik od recesije?

Dobra je vijest kako eurozoni za sada ipak ne prijeti recesija. No, spori rast vjerovatno bi bio popraćen vrlo visokom inflacijom. Iako je mogućnost stagflacije realna, recesija nije na vidiku.

No, embargo na isporuku plina iz Rusije u Evropu mogao bi to promijeniti.

Diskutabilno je bi li takav embargo imao značajan utjecaj na 2002. godinu – izračuni pokazuju da bi zalihe bile dovoljne do početka 2023. godine pod pretpostavkom da se upotrijebe sva raspoloživa sredstva. Embargo bi tako imao ekonomski utjecaj u 2023. kada bi se povećao rizik od recesije.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

VANJSKOPOLITIČKI ODBOR PARLAMENTA AUSTRIJE USVOJIO REZOLUCIJU O SREBRENICI

0
Savez bh. udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” je 2020. godine u Austriji pokrenuo inicijativu o usvajanju rezolucije o Srebrenici u državnom parlamentu.