EPIDEMIOLOGINJA IZ ŠVEDSKE UKAZUJE: OVDJE UMIRE PREVIŠE LJUDI

Švedska strategija ostavljanja velikih dijelova društva otvorenima uživa široku podršku tamošnje javnosti. Strategiju su osmislili naučnici, vlada ju je podržala, ali nisu svi švedski virolozi uvjereni da je ispravna. U Švedskoj nema zatvaranja. Širom svijeta kruže fotografije barova prepunih ljudi i dugačkih redova ispred kioska sa sladoledom, no čini se da je ipak mit kako se ovdje živi normalno, piše BBC.

Malo toga je zaista zatvoreno, ali podaci pokazuju da je velika većina stanovništva dobrovoljno prihvatila fizičko distanciranje, što je suština švedske strategije usporavanja širenja virusa. Korištenje javnog prijevoza bitno je smanjeno, mnogi rade od kuće, a većina se suzdržala od putovanja tokom uskrsnih blagdana. Vlada je također zabranila sva okupljanja više od 50 ljudi te posjete staračkim domovima.

Devet od deset Šveđana kaže kako se prilikom susreta s drugim ljudima uglavnom drže barem metar udaljenosti, pokazuje anketa agencije Novus, a prije mjesec dana tako se ponašalo samo sedam od deset ispitanika.

Koliko je ozbiljna epidemija u Švedskoj?

Gledano očima švedskog zavoda za javno zdravstvo, reakcija ljudi zaslužuje slavlje, iako oprezno. Ovakav pristup izazvao je višetjednu globalnu debatu oko toga je li Švedska prihvatila razuman i održiv plan ili je nenamjerno gurnula svoje stanovništvo u eksperiment koji uzrokuje nepotrebne žrtve i može biti neuspješan u pokušaju kontrole covida-19.

U Stockholmu, trenutačnom epicentru virusa, broj zaraženih uglavnom je prestao rasti, iako je krajem ove sedmice došlo do porasta koji se objašnjava povećanim brojem testova. U jedinicama intenzivne njege i dalje ima mjesta, a još nije došlo do toga da se mora koristiti nova poljska bolnica u bivšem kongresnom centru, ističe BBC.

  • U velikoj mjeri uspjeli smo postići ono što smo namjeravali. Švedski zdravstveni sustav i dalje funkcionira, uz dosta napora, ali ne tako da odvraća pacijente“, rekao je glavni državni epidemiolog Anders Tegnell.

Za razliku od ostalih zemalja u kojima političari predvode nacionalni odgovor na krizu, dr. Tegnell je vodio većinu konferencija za novinare. Njegov je ton uglavnom usmjeren na činjenice, sa snažnim fokusom na brojke i tek rijetko spominje emocionalni utjecaj krize na žrtve i njihove pordice. No zavod za javno zdravstvo uživa visoku razinu povjerenja tijekom pandemije.

Zašto je Švedska odabrala drukčiji put?

Švedska odluka da u odnosu na druge europske zemlje ostavi veći dio društva otvorenim uslijedila je nakon što je dr. Tegnell sa suradnicima koristio simulacije koje su ukazivale na ograničeni utjecaj virusa u odnosu na brojnost populacije. Drugi znanstvenici imali su drukčije simulacije, uključujući i poznatu studiju Imperial Collegea u Londonu, na temelju koje je britanska vlada očito donijela odluku o karantinskim mjerama, objašnjava BBC.

Osim toga, Zavod za javno zdravstvo prihvatio je ideju da je velika većina slučajeva blaga. Ali negira da se njegova strategija bazira na konačnom postizanju imuniteta krda. Temeljni je cilj provesti manje stroge mjere socijalnog distanciranja koje se mogu održavati u dužem razdoblju. Škole za djecu do 16 godina ostale su otvorene kako bi roditelji u ključnim sektorima mogli raditi. Sve druge nordijske zemlje odlučile su se za strožija privremena ograničenja, iako su neka od njih u međuvremenu ublažena.

Šta nam govore brojke?

S populacijom od 10 miliona, Švedska ostaje među 20 zemalja s najvećim brojem ukupno zaraženih, iako se uglavnom testira samo osobe s ozbiljnim simptomima. U posljednje vrijeme više se testira radnike u ključnim sektorima. Švedska ima višu stopu smrtnosti u odnosu na brojnost populacije nego druge skandinavske zemlje.

Za razliku od nekih drugih zemalja, Švedska u svoju statistiku uključuje preminule u staračkim domovima, koji čine oko 50 posto svih žrtava. Dr. Tegnell priznaje da je to glavna briga. Stranci, posebice oni iz Somalije, koji češće žive u višegeneracijskim domaćinstvima, čine veći postotak među žrtvama nego što ih ima u populaciji.

  • Previše ljudi umire, kaže Claudia Hanson, epidemiologinja s Karolinska Instituta, najveće švedske ustanove za medicinska istraživanja.

Ona je kritička prema vladinom pristupu i tvrdi da je u martu trebalo privremeno zatvoriti društvo kako zvaničnici uspostavili kontrolu nad situacijom. Dr. Hanson je bila među 22 naučnika koji su prošle sedmice u vodećim švedskim dnevnim novinama objavili osuđujući članak, sugerirajući da odluke donose „zvaičnici bez talenta“.

Čovjek koji vodi švedske mjere

Ali glavni državni epidemiolog Anders Tegnell prilično je popularan u Švedskoj. Iskusni naučnik s više od 30 godina iskustva u medicini, poznat je po opuštenom ponašanju i sklonosti puloverima.

  • On je jednostavna osoba. Mislim da ga ljudi smatraju snažnim vođom, ali i staloženom osobom, koja je oprezna u onome što govori. To mnoge ljude čini spokojnima“, kaže za BBC Emma Frans, švedska epidemiologinja i naučna spisateljica.

Ona tvrdi da mnogi nacionalni i strani mediji traže konflikt unutar naučne zajednice, dok ona vjeruje da postoji konsenzus kako je Tegnellov pristup „prilično pozitivan“ ili barem „ništa lošiji od drugih strategija“.

Hoće li Šveđani razviti imunitet?

Historija će donijeti sud o tome koje su zemlje postupile ispravno. Ali novija naučna rasprava fokusirana je na broj Šveđana koji su se možda zarazili bez iskazivanja ikakvih simptoma. To je važno zato što mnogi naučnici vjeruju da bi Šveđani mogli završiti s mnogo višom razinom imuniteta u usporedbi s populacijama koje žive pod strožijim ograničenjima.

Zavod za javno zdravstvo ove je sedmice sugerirao da će do početka maa trećina stanovnika Stockholma biti zaražena. Potom je ta procjena revidirana na 26 posto, nakon što je ova ustanova priznala pogrešku u izračunu. Ali nekoliko je uglednih naučnika ponudilo još veće brojke.

Profesor Johan Giesecke, bivši glavni naučnik Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) vjeruje da će do kraja aprila najmanje polovica stanovnika Stockholma imati virus. Mogla bi to čak biti i polovica švedske populacija, sugerira matematičar stockholmskog sveučilišta Tom Britton.

Sve dok ne bude razvijena vakcina, Švedskoj će imunitet vjerojatno biti važan, smatra Emma Frans.

  • Kad su u pitanju studije na ostalim vrstama koronavirusa, one su pokazale da ljudi stječu imunitet. Možda ne dugoročni, ali čak i kratkoročno imunitet možda može zaustaviti pandemiju, kaže dr. Frans za BBC.

Zašto se i dalje mnogo toga ne zna?

Švedski Zavod za javno zdravstvo vjeruje da je još prerano govoriti o tome koliki će utjecaj stopa asimptomatske zaraze imati na zaštitu opće populacije.

  • Još uvijek ne znamo mnogo toga o imunitetu. Znat ćemo više kad više ljudi budemo testirali na protutijela, ali i kako više vremena bude prolazilo, te ako bude više pojava ponovne infekcije, rekao je Anders Wallensten, zamjenik dr. Tegnella.

Ova neizvjesnost znači da nema garancija da će Šveđani u područjima s visokom stopom zaraze uskoro moći napustiti mjere fizčkog distanciranja.

Je li to švedski ekscepcionalizam?

Šta će se dalje događati u Švedskoj, uvelike može ovisiti o tome hoće li se ljudi i dalje držati fizičke distance. Neki su Šveđani odgovorili „izljevom nacionalizma“ i „osjećajem ponosa zato što Švedska odstupa od europskih normi“, smatra prof. Nicolas Aylott, politolog sa Sveučilišta Södertorn u Stockholmu.

  • To je svojevrsni odjek duboko ukorijenjenog osjećaja posebnosti Švedske, dodaje Aylott.

To bi Šveđane moglo potaknuti da slijede preporuke, ali zemlja nije nimalo ujedinjena. Na društvenim mrežama došlo je do glasnog neslaganja, jer se neki stranci u Švedskoj zalažu za strožije mjere. U međuvremenu, postoje znakovi da neki stanovnici Švedske smatraju kako je najgora kriza završena.

Podaci s mobitela ukazuju da stanovnici Stockholma provode više vremena u centru nego prije dvije sedmice, a prošli vikend policija je izrazila zabrinutost zbog gomile ljudi u noćnom životu. Premijer Stefan Löfven upozorio je da „nije vrijeme za opuštanje“ i provođenje više vremena s prijateljima i porodicom. No, s dolaskom proljeća nakon zloglasno duge i mračne švedske zime, to će biti lakše reći nego provesti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SUĐENJE U NIŠU OD KOGA BOLI GLAVA: SILOVAO DJEVOJKU, NJEN OTAC...

0
U Višem sudu u Nišu je ponovo počeo proces protiv okrivljenog R.N.(24) iz sela Donje Međurovo. On je optužen da je 7. marta prošle godine djevojku (20) s kojom se zabavljao, maltretirao, psovao i na kraju, silovao.