EU JE POSTAVLJENA NA IDEJI DA SE PROŠLOST NE TREBA PONOVITI, A MI SE KONSTANTNO VRAĆAMO TAMO! ĆERIMAGIĆ I VIDMAROVIĆ GOVORILI SU ZA 7 PLUS

Gosti večerašnje emisije 7 plus bili su Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i Branimir Vidmarović, vanjskopolitički analitičar i profesor na Univerzitetu u Puli.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, slučajno ili ne, za oproštajnu posjetu odabrala je upravo Zapadni Balkan. O njenoj posjeti i porukama koje je uputila razgovarali smo sa našim gostima.

Vidmarović je na početku prokomentarisao današnje poruke kancelarke Angele Merkel iz Tirane, kazavši da su poruke dobre.

  • Meni se posebno sviđaju i one su u skladu sa njenom politikom prema Zapadnom Balkanu i prema politici proširenja. Ona nije htjela ostaviti ovo da se razvija nekontrolirano nakon njenog odlaska, zato nije slučajno da je odabrala Zapadni Balkan. Merkel se jako trudila kad je postala kancelarka 2005. godine da se ovaj prostor normalizira, da se približi što više Evropi, bez iluzija, bez „ružičastih naočala“, u nekakvom konstruktivnom institucionaliziranom pravnom okviru. I zato je veoma bitno da sada kada je taj procves zapravo malo malaksao i on je od 2018. od one strategije, on je sada propao, što od unutarnjih neslaganja u Evropskoj uniji, što od nekih članica koje nalažu veto poput Bugarske, što zbog Covida, to više nije sada prioritet i na taj način Angela Merkel sada daje „vjetar u leđa“ pokušavajući spasiti čitav proces – istakao je Vidmarović.

Ćerimagić smatra da ono što smo čuli u Beogradu jučer i u Tirani danas nikome nije došlo kao izenađenje u smislu da je kancelarka Merkel potvrdila svoje dobre-stare pozicije vezane za proširenje na područje Zapadnog Balkana koje i prema njenom mišljenju treba da se dogodi u doglednom vremenu.

  • Mislim da u smislu BiH, posebno dvije stvari su promakle u svim analizama koje smo do sada čuli, koje nisu osvijetljene, a to je s kim se Merkel susrela iz BiH. Pored predsjedavajućeg Vijeća ministara ona se iz BiH ako predstavnicom civilnog sektora susrela sa Ivanom Korajlić iz Transparency Internationala, čime je poslala poruku gdje i ona sama ali i Njemačka vidi možda i najveći izazov, odnosno glavni problem u BiH gdje želi da podrži i civilni sektor. To je pitanje vladavine prava, to je pitanje borbe protiv korupcije gdje je Transparency International sasvim sigurno u posljednje dvije decenije dao nemjerljiv doprinos. Druga stvar koja je možda važna, a čini mi se da je promakla, jeste činjenica da je sastanak sa premijerima Zapadnog Balkana održan u Tirani, a ne u Beogradu. U Tirani je održan upravo i zbog konotacija vezanih sa Beogradom, a druga stvar zato što je tamo sjedište Regionalnog ureda mladih za saradnju koje je najveće postignuće Berlinskog procesa i koje je ostavština koju i kancelarka Merkel ostavlja Zapadnom Balkanu. Ta organizacija je međuvladina organizacija zemalja Zapadnog Balkana u kojoj učestvuju civilni sektor zajedno sa vladama regiona i koja ustvari ima zadatak da dugoročno podrži pomirenje i razumijevanje u regionu, tako što će omogućiti mladim ljudima u regionu da se okupe, razmijene mišljenja i da uče o prošlosti i onome svemu što se događalo. Mislim da su iz perspektive BiH te dvije poruke iznimno važne.

AKTUELNA DOGAĐANJA U REGIONU NE UTIČU NA PROCES PRISTUPANJA U EU!

Angela Merkel dolazi u trenutku kada je situacija možda i najnapetija, imamo i još jedno hapšenje bh. državljana od Srbije, srbijanski ambasador odbio je doći u Predsjedništvo BiH, zatim situacija u Crnoj Gori…

Na pitanje koliko je uopće realno da se u ovakvoj situaciji prave pomaci na putu ka Evropskoj uniji, Vidmarović smatra da navedena događanja ni na koji način ne utiču na proces pristupanja Evropskoj uniji.

  • To su događaji specifični koji se odvijaju u BiH, u Srbiji, u Crnoj Gori, koji su se poklopili i vremenski, ali oni nemaju veze sa institucionalnim i pravnim zadaćama i reforamama koje zemlje koje pristupaju EU trebaju izvršiti. Dakako da je ovo sve neugodno, jer se stvara dojam izvana, stvara se dojam u Briselu da se ovdje ništa pozitivno ne događa i da nema pomaka. Međutim, pomaka ima i mislim da ne trebamo gledati na konflikte u Cetinju, trebamo pogledati na konkretne dogovore o stvaranju prostora otvorenog Balkana, odnosno tzv. mini Šengena koji bi ako sve bude uredu trebao početi funkcionirati 2023. godine. To su po mom mišljenju mjerila uspješnosti, odnosno progresa na ovom području. Što se tiče i političkih i kriminalnih različitih radnji, borbi sa kriminalnom, politikanstva, obračuna sa prošlosti, to je sve što je bilo i što će nažalost još uvijek ostati na ovom prostoru što nije uvijek zgodno zbog toga što je Evropska unija postavljena na ideji da se prošlost ne treba ponoviti, a ne da se uz pomoć EU konstantno toj prošlosti vraćamo.

Uglavnom je splasnuo optimizam zemalja Zapadnog Balkana za pristup Evropskoj uniji, čini se da nas tamo i ne žele, jer i nakon što ispune domaće zadatke koje dobiju od Evropske unije, onda se daju novi, pronalaze se drugi problemi i čini se da smo zapravo sve dalje.

  • Kada je u pitanju Evropska unija interes za proširenje generalno, a onda i proširenje na Zapadni Balkan, u odnosu na period početka 2000. ili čak u periodu kad je Hrvatska pristupala EU, o takvom interesu se zaista ne može govoriti. Strategijom Evropske komisije iz 2018. godine predloženo je zemljama članicama da okvirni rok za neke zemlje Zapadnog Balkana, da budu spremne za članstvo u EU, da bude 2025. godina, i bilo je vrlo jasno, direktno odbijeno od nekoliko zemalja članica EU. To govori ustvari da kada je u pitanju priključenje, punopravno članstvo zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji u periodu od narednih pet do deset godina u ovom trenutku je manje vjerovatno nego što je vjerovatno. Ono što također vidimo u regionu jesu posljedice jedne takve politike, vidimo da u zemljama kao što su Crna Gora i Srbija, Evropska unija nije u stanju da motiviše reforme i korake na način kako je to mogla ranije i kako je mogla u zemljama koje su bile u procesu tamo gdje su danas Crna Gora i Srbija. Na primjeru Sjeverne Makedonije i Albanije vidimo da zemlje koje ispune uslove koji se postave ispred njih EU zbog svojih internih problema nije u stanju da ih nagradi i onda situacija sa onima koji su na začelju kao što su BiH i Kosovo je samim tim rezultat svega toga. U ovom trenutku tog interesa nema, međutim kao što je kancelarka Merkel rekla u mnogim dijelovima Evropske unije postoji interes da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU i postoji jaka želja da se pomogne i podrži Zapadni Balkan – kazao je Ćerimagić.

(Ismar Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVA TRI HOROSKOPSKA ZNAKA SE NAJDUŽE LJUTE

0
Svi horoskopski znakovi imaju svoje prednosti i mane, ali se samo za pripadnike tri horoskopska znaka smatra da najduže ostaju ljutiti, piše PiPa News.