- Zbog demografskih promjena, broj zaposlenih je u konstantnom padu uprkos mjerama poput pojačanog uključivanja žena u tržište rada i kasnijeg odlaska u penziju. Broj zaposlenih će do 2035. sa sadašnjih 47 pasti na 44 miliona – stoji u saopćenju.
U ovu računicu je uključena i pretpostavka da se godišnje na njemačko tržište rada uključi 100.000 useljenika. Stručnjaci IAB-a, koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje, stoga govori o brojci od najmanje 400.000 useljenika koliko bi bilo potrebno da se održi broj zaposlenih na tržištu rada.
Studija govori o „neto“ useljavanju, dakle o broju kod kojeg je uzet u obzir i broj zaposlenih koji iseljavaju iz Njemačke.
U saopćenju se govori i o tome da i u klasičnim iseljeničkim zemljama unutar Evropske unije, poput Hrvatske, također djeluje demografski faktor. Isto tako se navodi da ni plaće u zemljama porijekla, posebno u niskom platnom sektoru, u međuvremenu nisu osjetno niže nego u Njemačkoj pa i to otežava iseljavanje u Njemačku.
- Ako useljavanje ostane na istoj razini kao prije pandemije, to neće biti dovoljno za opstanak konstantnog broja zaposlenih na njemačkom tržištu rada – rekao je Johann Fuchs, jedan od autora studije IAB-a.
