EVROPA NAS POJI, AMERIKA HRANI: POSLJEDICE NEBRIGE O DOMAĆOJ PROIZVODNJI KATASTROFALNE

Potrošnja hrane iz uvoza je za nepunu deceniju sa 65 skočila na nevjerovatnih 92 odsto, što znači da su domaći proizvodi u ishrani građana BiH zastupljeni tek sporadično.

Ilustracija

U najboljem slučaju, tokom godine pojedemo tek petinu hrane koja je proizvedena u BiH, dok ostale prehrambene namirnice na naše trpeze stižu iz zemalja okruženja, Evrope, pa čak i sa drugih kontinenata.

Ovo je jasan pokazatelj da domaća proizvodnja hrane tavori, taman toliko da se ne ugasi, dok uvoz iz godine u godinu drastično raste.

Podatak o uvozu čak 92 odsto hrane, alarm je, kako kažu naši sagovornici, da vlast mora energičnije da uvodi mjere zaštite domaće proizvodnje.

Podsjetimo, na zahtjev Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je ograničen uvoz pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa iz Turske.

Primjera radi, za šest mjeseci ove godine BiH je izvezla 1.200 tona pilećeg mesa i prerađevina od piletine u ukupnoj vrijednosti od 3,5 miliona KM, a uvezla četiri puta više, u vrijednosti od devet miliona KM.

Postavlja se pitanje da li na isti način možemo da zaštitimo domaće proizvode koji nemaju šansu pored uvoznih.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH objašnjavaju da su zaštitne mjere neophodne i za druge proizvode, u prvom redu za vodu i mlijeko, ali i za mnoge druge, koje možemo da proizvedemo u potrebnim količinama.

A BiH godišnje, uglavnom iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Italije, uveze vode u vrijednosti od oko 120 miliona, dok izvezemo nepunih 30 miliona KM.

BiH uvozi i značajne količine pekarskih proizvoda i hljeba, i to ne samo iz Evrope nego i iz, na primjer, Brazila i Argentine, te Irana, Jordana, Afganistana.

Takođe, lani smo izvezli mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednih 89 miliona, a uvezli 154 miliona KM.

Nemanja Vasić, predsjednik VTK, objašnjava za Srpskainfo da Srbi i dalje uglavnom kupuju svoju, a Hrvati hrvatsku hranu, dok mi kupujemo strano.

– To znači da u BiH kampanje koje su zagovarale kupovini domaćih proizvoda, nisu urodile plodom. Dakle, neophodna nam je zaštita domaće proizvodnje drugačijeg tipa – naglašava Vasić.

Dodaje da brendovi država iz okruženja više nisu ono što su bili, dok su naši proizvodi dostigli zavidan kvalitet.

– Međutim, to građanima BiH, očigledno, ne znači puno. Zato i jesmo u poziciji da se naši proizvođači i prerađivači bore da opstanu. Između ostalog, treba usloviti tržne centre da moraju imati najmanje 50 odsto domaćih proizvoda u ponudi. Takođe, treba pojačati kontrolu kvaliteta prerađevina iz uvoza, jer je neshvatljivo da, na primjer, 250 grama uvoznog purećeg nareska košta 85 pfeniga, dok nijedan drugi nije ispod 2,5 KM – naglašava Vasić.

Prema njegovim riječima, pomenuta mjera o ograničenju uvoza piletine iz Turske jeste dobra, ali nije strateška i dugoročna.

– Tri osnovne mjere podrške domaćoj proizvodnji su veći podsticaji, uvođenje prelevmana i jačanje svijesti građana da kupuju domaće. Kad je riječ o hrani, mi bismo mogli da proizvedemo sve što nam je potrebno, osim južnog voća. Takođe, u svim sporazumima piše da se, ako je domaća proizvodnja ugrožena, može uvesti neki vid zaštite. Pošto svojim proizvođačima ne možemo dati podsticaje koje daju u drugim državama, morali bismo bar da uvodimo zaštitne mjere. Ovako, siječemo granu na kojoj sjedimo – poručuje Vasić.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH više puta su ponovili da BiH godišnje uveze poljoprivrednih proizvoda i svega onoga što jeste hrana, skoro tri milijarde, a da izveze jednu milijardu maraka, te da se skoro 90 odsto domaće proizvodnje potroši u ovoj državi.

Statistika pokazuje da je lani, u poređenju sa 2012. godinom, količina uvezenog mesa sa 33,9 miliona, otišla na 60,8 miliona kilograma ili za skoro 80 odsto.

Također, u 2012. je u BiH uvezeno 69,9 miliona kilograma povrća, a lane 95 miliona kilograma, dok je uvoz voća sa 138,3 miliona, povećan na 181,3 miliona kilograma.

U ovom periodu, vrijednost uvezenih proizvoda od žitarica i brašna je utrostručena, a uvoz proizvoda na bazi voća i povrća porastao je za skoro 50 odsto.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.