EBRD je nedavno obilježio 25. godišnjicu u Bosni i Hercegovini. U ovom periodu u našu zemlju uloženo je više od 2,83 milijarde eura raspoređenih u 200 projekata koji su u velikoj mjeri pomogli rekonstrukturiranje, ali i modernizaciju zemlje, javlja Federalna televizija.
Samo u prošloj godini Evropska banka za obnovu i razvoj osigurala je više od 140 miliona eura za projekte u Bosni i Hercegovini, prateću infrastrukturu, finansijski sektor i preduzeća u realnoj ekonomiji, pokazuju konačni rezultati Banke za ovu godinu. Ušavši u 2022. godinu s nizom projekata, EBRD je spreman povećati svoju podršku javnoj infrastrukturi Bosne i Hercegovine, gdje su važni projekti za poboljšanje javnog prijevoza i kvaliteta vode spremni za početak čim Vlada da potrebna odobrenja.
Prva investicija ove banke u Bosni i Hercegovini, nakon završetka rata 1996. godine, bila je podrška hitnoj rekonstrukciji elektroenergetske i telekomunikacijske mreže. Još jedan rani fokus EBRD-a bio je obnavljanje stabilnosti u bankarskom sektoru. Zatim je u decembru 1996. EBRD odobrio ulaganje u kapital tadašnje Hrvatske banke Mostar. Danas EBRD proširuje kreditne linije lokalnim bankama za daljnje kreditiranje malih i srednjih preduzeća i domaćinstava, te finansira preduzeća i opštine.
Ušavši u 2022. godinu sa nizom projekata, EBRD je spreman povećati svoju podršku javnoj infrastrukturi Bosne i Hercegovine, gdje su važni projekti za poboljšanje javnog prijevoza i kvaliteta vode spremni za početak čim vlasti daju potrebna odobrenja. Kada je riječ o trenutno aktivnim projektima EBRD-a u našoj zemlji to izgleda ovako: Ugovor o zajmu – Projekt izgradnje glavnog transportnog cjevovoda Posušje – Potočari i pripadajućih hidrotehničkih objekata za vodosnabdijevanje Brčko distrikta izdvaja se šest i po miliona eura. Za poddionice na koridoru Vc izdvaja se više od 6, 36 odnosno devet miliona eura.
Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništvo je prihvatilo amandmane na ugovore s EBRD-om o grantovima za finansiranje dionice Poprikuše – Nemila i tunela Ivan na koridoru 5C kao i na ugovor sa EBRD-om za vodovod u Brčkom, te sporazum o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekt modernizacije vodnih i sanitarnih usluga. Prihvaćeni su i amandmani na sporazum o grantu sa IBRD-om za Projekt modernizacije vodnog i sanitarnog sektora za BiH, te Ugovor sa EIB-om za finansiranje Projekta bolnice u Republici Srpskoj.
Evropska banka za obnovu i razvoj jučer je saopćila da očekuje da će bosanskohercegovačka ekonomija rasti za 2,3 posto u 2022. godini, revidirajući ranije projekcije za 0,7 postotnih bodova. Očekuje se da će ekonomski rast BiH biti ubrzan za tri posto u 2023. godini, navodi EBRD-u. Za regiju Zapadnog Balkana, EBRD predviđa ekonomski rast od 3,2 posto u 2022., oko 0,9 postotnih bodova niže od prethodno predviđenog. Nove prognoze temelje se na nizu pretpostavki o događajima u narednim mjesecima, te stoga imaju visok stepen neizvjesnosti.
Međutim, sredstva od EBRD-a nećemo dobiti u dogledno vrijeme. Ni Vijeće ministara ni Državni parlament nisu podržali Rezoluciju EBRD-a koja se odnosi na uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, a to je bio uvjet za dobijanje sredstava. Dakle, nismo isključeni, ali smo na čekanju, a to može potrajati.
Na isteku roka, potvrđeno nam je, Vjekoslav Bevanda izjasnio se o rezolucijama EBRD-a o uvođenju sankcija Rusiji i Bjelorusiji. Međutim, nije poznato kako je glasao. Podrškom rezoluciji, naša zemlja mogla bi se spasiti eventualnih ekonomskih posljedica. Ako do njih dođe, u pitanje bi došli brojni projekti za koje čekamo sredstva.
