FERAGET ZA HAYAT: ISTRAGA ZBOG OTKRIVANJA IDENTITETA SVJEDOKA JE VEĆ TREBALA BITI POKRENUTA

Ovih dana aktuelna je priča kojom se premijer RS-a Radovan Višković povezuje s organizovanjem premještanja masovne grobnice.

 O tome je prije izvjesnog vremena posvjedočio zaštićeni svjedok državnog Tužilaštva, što se nije dopalo medijima i političkoj eliti u tom entitetu, pa je otkriven identitet ovog svjedoka.

O ovom pitanju ali i dešavanjima u bh. pravosuđu generalno razgovarali smo sa advokatom Ifetom Feragetom, koji je bio gost Vijesti u 7.

Pamtite li Vi da se nešto slično desilo u BiH?

  • Pamtim. Mehanizmi zaštite svjedoka u BiH nisu dovoljno dobri kako bi osigurali punu zaštitu tim svjedocima. Javnosti je već vjerovatno poznat da identitet svjedoka znaju naravno i oni koji su prisutni u sudnici, sudije, optuženi, branioci kada za to dođe vrijeme. Tako da za svjedoka uvijek postoji određena doza straha da li će taj njihov „sakriveni zaštićeni identitet“ ipak nekada postati dostupan i trećim licima. Problem bh. pravosuđa jeste u tolerisanju kršenja propisa. Mi smo naviknuti na kršenje propisa na razne načine, ugled pravosuša je drastično narušen  u posljednjoj deceniji posebno tako da me ovakva informacija uopšte ne iznenađuje. Iako, kao advokat bih morao reagovati jer ne podržavam bilo koju vrstu pritiska  na bilo koga, da li neko treba  biti procesuiran. Da li je to Višković ili sutra neko iz Federacije BiH, mislim da trebamo intenzivno raditi na uspostavljanju  jedne nove klime, jedne nove atmosfere. Ovo je slučaj koji sasvim slučajno predstavlja presedan i koji postavlja vrlo ozbiljne zadatke pred Tužilaštvo BiH da se pokrene. Ako ćemo danas govoriti o tome da se pokrene istraga možda je već kasno. Dakle, ta istraga je morala biti pokrenuta onog momenta kada je prvi medij objavio podatak da je neko navodno ili saopštio identitet tog svjedoka.

Šta kaže Zakon u ovom slučaju? Mogu li argument biti novinarske slobode i ako ne, kakve sankcije povlači ovakav potez prvenstveno medija koji su objavili identitet zaštićenog svjedoka?

Hayat
  • Mediji se ne mogu ovdje pozivati na zaštićene izvore informacija jer na svakom suđenju gdje se pojavljuje zaštićeni svjedok predsjednik Vijeća upozorava sve koji su prisutni pa i medije da se identitet svjedoka ne smije otkrivati. Sad zavisi od stešena zaštite, nekad taj podatak ne ide prema vani da tako kažem. Nekad je i lik sakriven, nekad samo glas iskrivljen itd… Ali u svakom slučaju mediji ne mogu koristiti kao alibi to da se pozivaju na zaštićeni izvor informacija. Zakon je prilično rigorozan, međutim to još nije dovoljna prijetnja zakonskom kaznom do tri godine u nekim težim oblicima i do osam godina zatvora za ovo krivično djelo iz ovoga se vidi nije bila dovoljno upozorenje onima koji su se usudili da otkriju ovaj identitet. Dakle, Zakon kaže da se identitet ili bilo koji podatak koji bi mogao voditi ka otkrivanju identiteta zaštićenog svjedoka sankcioniše zatvorskom kaznom od tri mjeseca do tri godine. Međutim, ono što je možda još važnije jeste da onaj ko otkrije podatak koji je doveo do otkrivanja identiteta a ne saopšti izvor saznanja tog podatka može biti kažnjen kaznom zatvora i do osam godina. Mora se drastično reagovati u ovakvim situacijama, rekao sam, istraga je već trebala biti pokrenuta i mora se utvrditi ko je te informacije iznio u javnost i kako je uopšte došlo do otkrivanja tog identiteta.
Hayat

Iz Tužilaštva su rekli da su pokrenute određene procedure. Iz Vašeg iskustva, hoće li u ovom slučaju odgovarati ko treba odgovarati ili će pravosuđe pasti na još jednom ispitu?

  • Ja se bojim da neće doći do utvrđivanja odgovornosti. Ali obzirom da sam poznat po tome da ne odustajem u nastojanju da svi zajedno promijenimo klimu i stanje u bh. pravosuđu uvijek želim vjerovati da se to neće desiti. Zbog toga Tužilaštvo BiH je na potezu i treba reagovati vrlo brzo i otkriti po mogućnosti sve one koji su sudjelovali. Na kraju krajeva, postavlja se pitanje šta je cilj? Gledajte, vi ako otkrijete identitet jednog svjedoka ukoliko imate taj dokaz koji se u skladu sa Zakonom o ustupanju predmeta korištenju dokaza i koji su izvedeni u Haškom tribnalu to sasvim sigurno nije jedini dokaz. Vjerujem da to ne može nanijeti šteta svim postupcima. Svjedoci se mogu saslušavati na način da se njihovi iskazi obezbijede, ovo su svjedoci čiji su iskazi snimljeni, zapisnici o njihovom saslušanju postoje  i mogu se koristiti ovdje kao dokazi a ti svjedoci se mogu i ponovo saslušati i imati priliku da ponovo ono što su jedanputa rekli ili da eventualno odustanu od  tog iskaza ali onda moraju dati odgovarajuće obrazloženje. Jer lažno svjedočenje je isto tako krivično djelo.

Iz Tužilaštva je rečeno da je zaprimljena i prijava protiv određenih djelatnika Suda i Tužilaštva BiH, a u vezi s otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata. Otkud tolika smjelost? Je li realno da se takvo nešto i desilo?

Hayat
  • Rekao bih da smo svi zajedno, pogotovo mi koji radimo direktno u pravosuđu, obzirom da je advokatura u širem smislu isto tako dio pravosuđa svakodnevno smo zatečeni informacijama  koje se tiču upravo pravosuđa. Ja kao advokat koji imam vrlo dobre informacije, krećem se i imam postupke pred Sudom BiH i pred ostalim sudovima iz medija neke stvari saznam koje ja kao advokat nikad ne bi saznao. Tak da se postavlja generalno pitanje zaštite informacija iz sudskih postupaka, disciplinskih postupaka itd… Mislim da  svijest ljudi koji rade u pravosuđu nije dovoljno razvijena u smislu značaja čuvanja zaštićenih podataka. Radi se u većini slučajeva o službenim tajnama. Između ostalih, jedan od zadataka za pravosuđe jeste da se uvede malo, odnosno puno strožija kontrola svih onih koji su zaposleni u pravosuđu a koji odavanjem ovakvih podataka sasvim sigurno mogu nanijeti štete sudskim postupcima.

Video pogledajte OVDJE

(Emrah Fejzović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE