FILMSKI SCENARIJ PRILIKOM UBISTVA IRANSKOG NUKLEARNOG STRUČNJAKA, ATENTAT IZVRŠEN ROBOT-SNAJPEROM

Izrael je robot-snajperom ubio Mohsena Fakhrizadeha kojeg je ocijenio kao jednim od najvažnijih stručnjaka u iranskom nastojanju da napravi nuklearnu bombu.

Sa suprugom je 27. novembra 2020. napustio kuću, odmaralište na Kaspijskom jezeru i vratili su se svojem domu u mjestu Absard, koje se nalazi u istočnom dijelu Teherana. U Izraelu su bili uvjereni da je Fakhrizadeh predvodio nastojanje Irana da napravi nuklearnu bombu te su 14 godina priželjkivali da ga ubiju.

Iz obavještajne službe Irana upozorili su ga da postoji mogućnost atentata, ali se on nije previše obazirao na to. Upozorenje se ostvarilo, ubijen je 27. novembra.

Od nemoguće misije do ubistva visokotehnološkim oružjem

Izraelska vlada je 2004. od obavještajne agencije, Mossada tražila da onemogući razvoj nuklearnog oružja. U jednom periodu činilo se da je ubiti Fakhrizadeha nemoguća misija, a zbog čega su se Izraelci odlučili na drugačiji pristup.

Agenti Iranci koji su radili za Mossad parkirali su kamionet Nissan pored saobraćajnice kojom se Absard povezuje sa glavnim autoputem. U prostoru za prtljag bio je 7,62 milimetarski snajper, koji je bio prekriven ceradom.

Agenti su u 13 sati informisani da bi Fakhrizadeh i njegova supruga, pod pratnjom naoružanih tjelohranitelja, trebali napustiti Absard. Snajperom se upravljalo sa sigurne udaljenosti – sa nepoznate lokacije za koju se pretpostavlja da je bila mnogo udaljena.

Izvještaji o ubistvu

Iranski izvještaji o ubistvu bili su zbunjujući, kontradiktorni i uglavnom netačni. U jednom je navedeno da ga je ubila grupa atentatora, dok je u drugom istaknuto da je kamionet eksplodirao. Pojedini mediji u ovoj zemlji su nekoliko dana kasnije izvijestili da je ubijen robotom. Mnogima je ovo djelovala kao priča iz naučne fantastike, ali upravo se ona i obistinila.

Ova za Izrael uspješna operacija bila je i prilika da se testira oružje visoke tehnologije. U ovom slučaju to je bio robotizirani snajper na kojem je ugrađeno nekoliko kamera, kojim se upravlja preko satelita i koji može ispaliti čak 600 metaka u minuti.

Pod pritiskom vremena

Pripreme za ovaj atentat počele su krajem 2019. i početkom 2020., a predvodili su ih direktor Mossada Yossi Cohen i visoki američki zvaničnici među kojima su bili bivši predsjednik Donald Trump, državni sekretar Mike Pompeo i direktorica CIA-e Gina Haspel.

Izrael je prije toga, 2012., prolongirao pripremu atentata, zbog toga što su tada Zapadne države počele pregovarati sa Iranom o njegovom nuklearnom programu. Pregovori su okončani sporazumom iz 2015. Trump je odlučio da Sjedinjene Američke Države istupe iz ovog dogovora, a nakon toga su Izraelci ponovo odlučili da pokušaju izvršiti atentat.

Cohen je krajem februara prošle godine predstavio moguće operacije, a jedna od njih je podrazumijevala ubistvo Fakhrizadeha. SAD je podržao izraelske zamisli kako to učiniti. Obje države bile su ohrabrene time što je Iran mlako reagovao nakon ubistva vojnog komandanta Qassima Suleimanija u januaru 2020.

U ljeto prošle godine već se naziralo da bi Trump mogao izgubiti na predsjedničkim izborima. U međuvremenu je njegov nasljednik Joe Biden obećao da će SAD ponovo biti dio dogovora o iranskom nuklearnom programu. Zato je bilo nužno da se atentat izvrši prije nego što Biden stupi na predsjedničku poziciju.

Značaj kamera

Izrael je odabrao naoružanje belgijskog proizvođača, ali su na njega ugradili tehnološke dodatke. Nakon što su to učinili, oružje i je bilo teško skoro jednu tonu. Uspjelo su u tome da ga prokrijumčare u Iran, kao i drugu potrebnu opremu. Kamere su bile usmjerene u nekoliko smjerova, kako bi obavještajci imali potpun pregled stanja na terenu. Omogućeno im je da jasno vide gdje se Fakhrizadeh nalazi.

U kamionetu je bio eksploziv, a kako bi ga mogli uništiti nakon atentata.

Izvršenje atentata

Kada je naišao automobil u kojem je bio iranski naučnik pucano je iz snajpera. Vozilo se zaustavilo, izašao je iz automobila te je čučnuo iza prednjih vrata. Zatim su u njega ispaljena još tri metka, dok njegova supruga nije ubijena. Potom je kamionet iz kojeg je pucano eksplodirao, a kako nadležni u Iranu ne bi mogli tačno utvrditi šta se sve dešavalo. Većina robotske opreme nije uništena.

Atentat je trajao manje od jedne minute, a ukupno je ispaljeno 15 metaka. Prema pisanju lista New York Times, ovo visokotehnološko oružje koristit će se za sljedeće atentate.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KHAMENEI TRAŽI DA ARAPSKE DRŽAVE PREISPITAJU SPORAZUM SA IZRAELOM

0
Arapske države koje su 2020. godine normalizirale odnose s Izraelom moraju poništiti svoje odluke - izjavio je vrhovni iranski vođa Ali Khamenei u govoru održanom u povodu muslimanskog blagdana koji slavi rođenje poslanika Muhameda.