GALERIJA 11/07/95: GRAFITI UN VOJNIKA U FOKUSU OBILJEŽAVANJA GENOCIDA U SREBRENICI

Dvadeset šestu godišnjicu genocida u Srebrenici, ali ujedno i devetu godišnjicu svog rada, Galerija 11/07/95 obilježava fokusirajući se na temu odnosa i percepcije međunarodne zajednice spram rata u Bosni i Hercegovini i genocida u Srebrenici.

U julu 1995. godine, u periodu od samo nekoliko dana, ubijeno je više od 8000 osoba samo zbog drugačijeg imena, religije, etničke pripadnosti. Nalogodavci i izvršitelji zločina su poznati. Prije samo nekoliko sedmica Ratko Mladić, glavni general Vojske Republike Srpske, osuđen je na doživotni zatvor. Jedna od tačaka po kojoj je osuđen je i genocid u Srebrenici. Porodice žrtava genocida još uvijek traže ostatke najmilijih, a genocid i trauma genocida ostaju kao trajni zapis naraštaja koji su došli nakon genocida i onih koji će tek doći.

Međutim, osim pozicijom žrtava i počinioca, priča o genocidu u Srebrenici, njena historijska konstrukcija, sjećanje i pamćenje genocida definisani su i trećom pozicijom. Radi se o poziciji posmatrača, onog direktnog pred čijim su se očima dešavali zločini, ali i onog indirektnog. koji je skretanjem pogleda, ravnodušnošću, predrasudama, isključivanjem i manjkom empatije omogućio genocid.

Na 26. godišnjicu genocida, Galerija 11/07/95 tematizira poziciju posmatrača, njegovu lažnu neutralnost, odgovornost i saučešništvo.

Dio stalne postavke Galerije 11/07/95 čine fotografije grafita koje su pisali UN vojnici, za vrijeme njihovog mandata u Srebrenici. Trupe Kraljevske nizozemske vojske su u okviru svog djelovanja u sastavu UNPROFOR-a (mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija), od 1993. do 1995. godine bile odgovorne za sigurnost zaštićene zone Srebrenica. Fotografije grafita je zabilježio, nedugo nakon rata, Tarik Samarah. One čine integralni dio njegove umjetničke priče o Srebrenici, koja je osnova stalne postavke Galerije 11/07/95.

Grafiti koje su pisali UN vojnici na zidovima prostorija u kojima su bili smješteni, otkrivaju predrasude, miskoncepcije i dehumanizaciju lokalnog stanovništva. Skretanje pogleda, nemogućnost empatije i nerazumijevanje pozicije žrtve, dio su narativa koje je odredio sudbinu žrtava iz Srebrenice.

Tarik Samarah, fotograf i direktor Galerije 11/07/95 o značaju grafita rekao je da su grafiti koje su pisali UN vojnici na zidovima bivše fabrike akumulatora u Potočarima ilustrativna metafora indiferentnog odnosa međunarodne zajednice prema bosanskim muslimanima tokom devedesetih godina.

  • Grafiti predstavljaju dokument i njihov vlastiti iskaz o predrasudama, ravnodušnosti i manjku empatije. Fotografije grafita su sastavni dio moje fotografske priče o Srebrenici, jer osim onih koji su počinili zločine u Srebrenici, postojali su i oni koji su mogli spriječiti genocid, a nisu. Oklijevanje međunarodne zajednice da spriječi genocid u Srebrenici, ali i rat u Bosni i Hercegovini, ukorijenjeno je, između ostalog, u predrasudama koje su zabilježene na ovim grafitima. Stavljajući u fokus grafite holandskih vojnika, ove godine želimo da postavimo pitanje da li bi sudbina Srebrenice bila dugačija da predrasude nisu bile toliko snažne, ali i da pozovemo na razumijevanje i empatiju kao jedini put sprječavanja nekih novih zločina – rekao je on.

U sklopu ovogodišnje teme obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici, Galerija 11/07/95 izlaže rad “Bosanska djevojka” bosanskohercegovačke umjetnice Šejle Kamerić. Rad je nastao 2003. godine i radi se o autoportretu umjetnice preko kojeg su ispisane uvredljive poruke jednog od grafita UN vojnika. Rad je izložen na fasadi zgrade u kojoj je smještena Galerija 11/07/95, a cilj izlaganja rada je tematiziranje predrasuda kao diskriminirajuće prakse koja vodi do zločina.

Šejla Kamerić, autorica konceptualnog rada “Bosanska djevojka” u vezi sa tim radom izjavila je da živimo u stalnom ratu u kojem se ženska tijela posmatraju kao teritorija.

  • Bosanska djevojka nisam ja, nego bilo koja djevojka ili žena… bilo ko čija su prava uskraćena. Ovaj rad dolazi iz Bosne i Hercegovine, ali govori univerzalnu priču o mržnji i predrasudama – kazala je.

Uz izlaganje rada “Bosanska djevojka”, zatim uz svoju stalnu izložbu koja je jednim dijelom posvećena ulozi međunarodne zajednice i međunarodne javnosti u genocidu u Srebrenici, Galerija 11/07/95 kreirala je i kampanju na društvenim mrežama preko koje, koristeći fotografije grafita i popratnog teksta, iz nove perspektive osvjetljava ulogu “neutralnog” posmatrača.

Danas, 12. jula Galerija 11/07/95 obilježava i devetu godišnjicu svog rada, a ovaj datum je simbolično izabran kao dan kada počinje sjećanje na stradale Srebreničane. Izlaganjem rada “Bosanska djevojka”, Galerija 11/07/95 nastavlja svoje aktivnosti na izgradnji kontinuirane kulture sjećanja, vjerujući u kulturu i umjetnost kao prakse koje mogu imati transformativnu i iscjeliteljsku moć za društvo i zajednicu, saopćila je Galerija.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

FRIZER OBIČNOG PSA PRETVORIO U ŽIRAFU

0
Gabriel Feitosa u svom salonu za uljepšavanje kućnih ljubimaca dotjeruje mnoge pse, a nedavno je dobio težak zadatak.

HRANA KOJOM SE DJECA GUŠE