GODIŠNJICA MASAKRA NA MARKALAMA: EVO ŠTA JE ALIJA IZETBEGOVIĆ PISAO O OVOM ZLOČINU

Na današnji dan 1995. godine od granate ispaljene s agresorskih položaja iz pravca Trebevića na gradskoj tržnici u Sarajevu ubijeno je 43, a ranjeno 84 građana Sarajeva.

Arhiva

U svojoj knjizi “Sjećanja“ prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović opisao je ovaj moment, navodeći da ga je vijest o masakru na Markalama zatekla u Mostaru na putu za Jablanicu, odakle je helikopterom trebao krenuti za Split, a potom u Pariz, na poziv predsjednika Jacquesa Chiraca.

U nastavku prenosimo dio iz knjige “Sjećanja“ Alije Izetbegovića:

– Imao sam poziv francuskog predsjednika Chirac da 29. augusta 1995. zvanično posjetim Francusku. Krenuli smo iz Sarajeva 27. augusta kasno popodne i zanoćili u Mostaru, gdje nam se trebao pridružiti Safet Oručević, gradonačelnik Mostara. Sutradan, 28. augusta, osvanuo je izrazito lijep i vedar dan kasnog ljeta i ništa nije slutilo na zlo. Bilo je predviđeno da u 11 sati krenemo iz baze u Mostaru prema helikopteru koji nas je čekao u Jablanici.

Moj sin Bakir u isto vrijeme trebao je krenuti kolima prema jednom vojnom aerodromu kod Pule u Hrvatskoj, odakle će poletjeti za Iran, transportnim avionom koji je dopremao oružje za Bosnu. Pošto smo kasnili, spremao sam se užurbano – kada mi je rečeno da me hitno treba Sarajevo. Glas sa one strane telefona javljao je da je prije desetak minuta pala granata na tržnicu Markale i da ima veliki broj ubijenih i ranjenih. Uz tuzlansku, 25. maja 1995., bila je to najveća tragedija izazvana granatom nakon one od 5. februara 1994. godine, kada je, svega stotinjak metara od ovog mjesta, istom takvom granatom ubijeno 67 ljudi i žena i ranjeno 142. Nastala je opća pometnja – mogu reći – na nebu i na zemlji. Za kratko vrijeme nebo se naoblačilo i počela je oluja. Odlučio sam da otkažem putovanje u Francusku. Bolje je – mislio sam – da idem u Sarajevo i prisustvujem dženazi ubijenih, nego da uzaludno obijam pragove evropskih vlada koje ostaju ravnodušne na zločine u srcu Evrope.

Sutradan, u 10 sati Izetbegovića je primio francuski predsjednik.

– Bio je kratak: „Mi smo spremni, Amerikanci oklijevaju“, rekao je misleći na zračne udare.Istu večer u Parizu, pod dramatičnim okolnostima u domovini, Izetbegović se u američkoj ambasadi posredstvom ambasadorice SAD-a u Francuskoj Pamele Harriman, sreo sa Richardom Holbrookeom.

Gospođa Harriman nas je srdačno dočekala i uvela u veliko predsoblje. Odmah sam u uglu za telefonom primijetio Richarda Holbrookea. Klimnuo sam mu u znak pozdrava, na šta mi je on, na moje iznenađenje, dao znak rukom da dođem, pokazujući mi telefonsku slušalicu. Sve je bilo očito dobro sinhronizovano i sigurno sam samo ja, a niko od Amerikanaca, bio iznenađen. Sa druge strane javio se Strobe Talbott, zamjenik tadašnjeg državnog sekretara SAD Warrena Christophera.On mi je približno rekao sljedeće: ‘Molim vas da nastavite sarađivati sa ambasadorom Holbrookeom na traženju uslova za mir u Bosni. Znam Vaše dileme i razumijem ih. Uvjeravam Vas da jučerašnji zločin nad građanima Sarajeva neće ostati nekažnjen. Izvršit ćemo zračne udare na Karadžićeve položaje!’

Zvučao je vrlo odlučno i ubjedljivo, i pozdravljao se, očito, u želji da što prije završi razgovor. Ja sam ipak stigao da ga upitam: „To je dobra vijest, g. Talbott, ali niste mi rekli kada će to biti“. Odgovorio je: „To Vam ne bih mogao reći jer ni sam ne znam tačno. Jedino što znam je da će to uslijediti brzo, vrlo brzo“. Spustio sam slušalicu, još pokušavajući da shvatim pravo značenje ove dramatične poruke.

Otišli smo tada na večeru i na razgovore koji su trajali do poslije ponoći. Sutradan rano ujutro, 30. augusta, probudilo me snažno kucanje na vrata moje hotelske sobe. Moj pratilac Osman uzbuđeno mi je javljao da su izvršeni napadi na četničke položaje i da je nebo nad Gradom crveno od udara po okolnim brdima. Kasnije smo saznali da su gađani i drugi ciljevi širom Bosne.

Tako je počela nova faza rata u Bosni koji će se 21. novembra završiti parafiranjem mirovnog sporazuma u Daytonu – napisao je Izetbegović.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.