GRANADA – POSLJEDNJE UPORIŠTE MUSLIMANA ŠPANIJE

Granada je grad i središte istoimene provincije u španskoj autonomnoj zajednici Andaluziji. Smještena je na brežuljcima u podnožju Sierra Nevade, na slivu tri rijeke, Beiro, Darro i Genil. U Granadi, prema popisu stanovništva od prije dvije godine, trenutno živi nešto više od 200.000 ljudi.

Grad Granada vam nudi ono na šta ste već naišli u svim dijelovima Andaluzije. Uske ulice, prepune tog maursko-španskog stila, sa brojnim trgovcima iz Magreba, sjevera Afrike. Granada je, kada su u pitanju cijene, možda i najjeftinije mjesto od svih turističkih mjesta u Andaluziji, iako su cijene u i oko Alhambre znatno skuplje, piše Preporod.info.

Granada, posljednje maursko uporište

Granada je poznata po umjetničkim djelima, poput maurske palače Alhambre i almohadijskim ulicama u četvrti/brdu Albaicin, te dragocjenim historijskim svjedočanstvima. Godine 711. grad su osvojili Mauri koji je nazivaju Ilbīra, a 756. godine administrativnim središtem cijelog Al-Andalusa postaje novo naselje, 10 km od postojećeg, pod imenom Madinetul-Ilbīra.

U srednjem vijeku grad je doživio privredni procvat kao središte proizvodnje i trgovine svilom, ali i kao kulturno i naučno središte arapskog svijeta na Zapadu. Zahvaljujući mirnim suživotom mnogih različitih kultura i vjera, srednjovjekovna Granada je postala primjerom multikulturalnog društva kojemu se teži danas.

Godine 1492. posljednji nasridski sultan, Muhamed XII Boabdil, predaje grad kralju Ferdinandu II Aragonskom i kraljici Izabeli I Kastiljskoj, čime završava Rekonkvista i započinje vrijeme katoličkih kraljeva. Jedno poglavlje “Sporazuma o predaji” jamčilo je svim muslimanima sigurno iseljavanje u Sjevernu Afriku (prostor današnjeg Maroka). Iste godine je osnovana biskupija, a 1499. godine nadbiskup Toleda, Jimenez de Cisneros, je na gradskom trgu u Granadi javno spalio sve islamske teološke, filozofske, naučne, pa čak i kartografske knjige. Nakon toga, uslijedio je jednodnevni progon svog nekršćanskog stanovništva, pogotovo Židova i muslimana koji su stoljećima živjeli u gradu.

Na brdu Albacin, sa kojeg imate prelijep pogled na grad i čuvena zdanja, ostala je još uvijek netaknuta džamija maurskog stila, koja je u funkciji. To je jedna od rijetkih džamija na tlu Španije koja nije pretvorena u crkvu nakon rekonkviste.

Alhambra – sinonim Granade

Alhambra je najpoznatija i najimpresivnija građevina ovog dijela svijeta, a čuvena je po svojim avlijama, baštama, bazenima i palačama. Uglavnom, Alhambra je jedno od najbitnijih historijskih zdanja na cijelom svijetu, pa nije ni čudo što je godišnje posjeti nekoliko desetina miliona ljudi. Da biste uopće posjetili Alhambru, kartu za obilazak morate kupiti putem interneta čak nekoliko mjeseci ranije.

Alhambra, koja se nalazi na brdima iznad Granade, je palača posljednjih muslimanskih vladara Španije – maurskih Nasrida (1232.-1492.), sagrađena uglavnom u 13. i 14. stoljeću i jedina je islamska srednjovjekovna palača koja je ostala netaknuta. Svojim arabesknim ukrasima, ova elegantna građevina od drveta, žbuke i štuka je kompleks neodoljive ljepote. Od 1984. godine je na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine.

Alhambra je doslovno mali grad koji se prostire na oko 800 metara prateći vrh brežuljka koji gleda na grad Granadu. Uključivala je kraljevske odaje, portale, džamije, kupatila, odaje za sluge, vojne barake, štale, radionice, ljevaonicu i mnogobrojne vrtove. Izvana izgleda kao golema tvrđava svijetlih zidova od pečene crvene opeke. No, unutrašnjost je raskošna palača preobilno ukrašenih prostorija, dvorišta i svečanih vrtova, a izvedena je u čudesno nepravilnom stilu muslimanskih palača.

U dvorištu se nalazi mramorni vodopad okružen lavovima isklesanim od kamena (koji potječu od ranije utvrde), zidovi sjenovitih lađa obloženi su obojenim emajliranim pločicama (azulejos), fini stubovi podupiru stalaktitima isjeckane lukove. Nasridski vladar je mogao sjediti u miradoru (centralnoj zgradi) vrta i gledati unutra, a s druge strane zgrade cijelu plodnu dolinu kraljevstva Granade.

Generalife i Albaicin

Palača Generalife u Granadi je ljetna palača također posljednjih muslimanskih vladara Španije – maurskih Nasrida. Izgrađena je uglavnom u 14. stoljeću, za vladavine Muhameda II, sultana Emirata Granade, a ukrašena je za Ismaila I. Ova islamska srednjovjekovna palača sastoji se od dvorišta s vodenim vrtom (Patio de la Acequia) koji ima dugi bazen uokviren biljkama, fontanama, kolonadom palmi i paviljonima, te Sultanovog vrta (Jardin de la Sultana) ili Dvorišta čempresa. Oni su najstariji sačuvani maurski vrtovi, a prvi se smatra primjerom vrta srednjovjekovnog Andalusa.

Albaicin je gradska četvrt Granade koja je sačuvala uske vijugave ulice i vremena srednjovjekovnog Andalusa. Nalazi se na brdu s kojega se, pored crkve sv. Nikole, pruža divan pogled na Alhambru. Od građevina koje su sačuvane ističu se arapske kupke, Arheološki muzej Granade i Crkva Krista Spasitelja (San Salvador) koja je izgrađena na temeljima maurske džamije. Tu se nalaze i neke izvorne maurske kuće i veliki broj restorana koji su uređeni u sjevernoafričkom stilu.

Kada su u pitanju slavni stanovnici Granade i poznati ljudi koji su ovdje rođeni ili su živjeli tu, u Granadi su živjeli: Mhammed el-Zuhri (geografičar), Ibn Sa’id el-Maghribi (geografičar i historičar), Alonso Cano (slikar), Angel Ganivet (pisac), Mariano Fortuny (dizajner i slikar), Francisco Ayala (pisac) i mnogi drugi.

Među prijateljskih gradovima Granade iz islamskog svijeta su Marakeš (Maroko), Šarjah (UAE), Tetuan (Maroko) i Tlemcen ili Tlemsan u Tunisu, koji je prijateljski grad i našeg glavnog grada, Sarajeva.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

34-GODIŠNJI OTAC BORI SE PROTIV SISTEMA: ODVEO SINA OD MAJKE DA...

0
Borba 34-godišnjeg oca iz Splita koji je petogodišnjeg sina odlukom suda mogao viđati četiri dana mjesečno, a da dječak ne smije prespavati kod njega, zbog čega je stalno putovao u Slavoniju, gdje mu je bivša supruga odvela zajedničko dijete, poprimila je proteklih praznika dramatičan obrat.