GRIJEŠE LI RODITELJI KOJI SE BOJE VAKCINISATI SVOJU DJECU: PEDIJATRICA ZA HAYAT I O OPORAVKU DJECE OD KORONAVIRUSA

U emisiji "Zdravlje na prvom mjestu" govorili smo o redovnoj vakcinaciji djece, kao i koronavirusu kod mlađe populacije.

Gošća u studiju je bila pedijatrica Elvira Duraković-Bahador.

Koronavirus traje već skoro dvije godine, a u Domu zdravlja Vogošća, gdje radi pedijatrica, imali su relativno prihvatljiv broj djece koja boluju od koronavirusa. Oko 60 djece su imala pozitivan PCR test. Ni jedan uzrast nije posebno dominirao

  • Mogu da pričam o djeci koje smo mi pratili u našem Domu zdravlja. Što se tiče naše djece, ona su dobro. Postinfektivni period dobro prolazi, djeca se oporavljaju ili su oporavljeni. Klinička slika je slična slici odraslih. Opšteinfektivni sindrom, povišena temperatura, nekada dominiraju simptomi respiratornog trakta, tipa hunjavice, zapušen nosić, kašalje, zatim mogu biti proliv, povraćanje, mučnina… Jako je šarolika klinička slika. Mi još uvijek dosta toga ne znamo o covidu. U ove dvije godine, bar u praksi se moglo primjetiti jeste da su bar naša djeca prolazila sa blagim kliničkim simptomima – pojašnjava Duraković-Bahador.

Ona ističe da je covid još uvijek nepoznanica i da se još uvijek upoznaje uzročnik ove bolesti.

Smatra se da Covid infekcija uzrokuje jednu eksplozivnu reakciju imuniteta u organizmu, takozvanu citokinsku oluju.

  • Laički rečeno kada organizam podivlja, i bori se sam protiv sebe. Imunitet je tada postaje neprijatelj organizma. Jedna od teorija je da je imunitet još nezreo kod djece i ne može tako burno reagovati. Kod odraslih imamo zreliji imunitet, koji će imunološki djelovati na naš organizam protiv nas – govori pedijatrica.

Ona ističe da u Domu zdravlja imaju jako dobru komunikaciju sa roditeljima djece kod koje je došlo do obolijevanja od covida.

  • Uvijek savjetujemo roditeljima da nas kontaktiraju. Pratimo djecu, u smislu ako su blaži simptomi, uglavnom je to simptomatska terapija. Uglavnom kažemo roditeljima da ne paniče, već je bitno poštovati ono što im se kaže u smislu davanja terapije. Nakon par dana se obavezno čujemo sa roditeljima, ili u slučaju pogoršanja kliničke slike, i onda adekvatno djelujemo – kaže ona.

Što se tiče antibiotske terapije, ona je i u svijetu i kod nas generalno po pitanju covid infekcije, imamo primjenu po indikaciji.

Ako covid dovede organizam u takvu situaciju, da sruši odbrambene snage i da se bakterije naseljavaju kao posljedica, onda ima smisla davati antibiotike.

Što se tiče redovne vakcinacije, već desetak godina vlada nezainteresovanost roditelja. To je uzrokovano opštim nepovjerenjem prema vakcinaciji, a posljedično dobijanjem informacija preko društvenih mreža.

  • Roditelji često slušaju pojedine ličnosti koje se pozivaju da su mjerodavne, a ne slušaju struku. Daju sebi za pravo da pokrenu nepovjerenje, ili strah. Razumijem roditelje i uvijek sam na njihovoj strani u smislu da ih pokušamo razuvjeriti i razumjeti strah. Mislim da je antivakcinalni pokret prisutan ovdje kao i u zemljama Balkana i u svijetu. On ima svoje djelovanje i aktivnosti. Svaki od roditelja koji dođe do takve informacije ima pravo da bude zabrinut. Niko ne pita nas konkretno, koji smo na prvoj liniji. Ja radim sa djecom od rođenja do polaska u prvi razred. Najviše je roditelja koji se vežu za priču autističnog spektra nakon vakcinacije – govori Duraković-Bahador.

Pedijatrica je željela sama sebe razuvjeriti i izdvojila određen broj djece u Domu zdravlja koja imaju taj problem i zaključila da mi je apsolutno ista procentualno zastupljenost i vakcinisane i nevakcinisane djece.

  • Odmah se postavlja pitanje, šta je sa onom djecom koja imaju poremećaj, a nisu vakcinisana. Problem postoji, ali vakcine sigurno nisu taj problem.

Kolektivni imunitet od zarazne bolesti bi predstavljao procjepljenost od 95 posto. To nam govori da ta bolest protiv koje smo vakcinisali djecu se neće ponovo vraćati. Ako pada procenat cijepljenja, postoji mogućnost da se ponovo pojavi ta bolest.

U BiH se djeca vakcinišu protiv 10 bolesti, za razliku od kalendara vakcinacije u svijetu, gdje je mnogo veći broj.

Sve te bolesti su u toku historije znale izazvati velike epidemije, smrtnost ili invaliditet nakon preboljavanja. To nisu bolesti blage kliničke slike. Svaka ta bolest je iskorijenjena, a samim tim je iskorijenjena i smrtnost djece.

Doktorica je istakla da dijete ne može zakasniti na redovnu vakcinaciju

  • Mi imamo kalendar za svaku tekuću godinu. Zakasniti na vakcinu ne možete. Kad god se jave roditelji, uvijek se može naći termin za vakcinu koju dijete nije primilo.
  • Apelujem svim roditeljima da pričamo na otvoren način, da našu profesiju stavimo na prijestolje ljudskosti i kažemo iskreno šta nas boli. Mi kao profesionalci imamo dužnost da razumijemo šta roditelje boli, i da nađemo naučno potkrijepljene odgovore na ona pitanja koje nam roditelj postavi – kazala je za kraj Duraković-Bahador.

(Nermina Hasić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UKUSAN DORUČAK OD ZOBENIH PAHULJICA, BOROVNICA I BADEMA

0
Mnogi od vas izađu ujutro iz kuće, a da jednostavno nisu imali vremena nešto pojesti. Stručnjaci preporučuju kako bi bilo dobro naći vremena za jutarnji obrok. Jednostavno, treba ustati 15 minuta ranije.