GUVERNER CENTRALNE BANKE BIH SENAD SOFTIĆ: NAŠA KM JE TEMELJ EKONOMSKE SIGURNOSTI

Pandemija koronavirusa odrazit će se, sada je već to izvjesno, na svaku poru društva, ne samo u Bosni i Hercegovini nego u cijelom svijetu. Prva briga je spasiti živote, druga briga je spasiti privredu.

Brojni svjetski mediji i ekonomski stručnjaci bave se analizama šta čeka svijet, da li će doći do recesije.

O svemu tome, ali i čestim pitanjima šta čeka Bosnu i Hercegovinu, šta može učiniti Centralna banka BiH, kakvo je stanje u bankarskom sistemu u našoj državi te kakve su nam mogućnosti govori guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

Utječe li i može li pandemija koronavirusa utjecati na monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine?

Monetarna stabilnost znači stabilne cijene i povjerenje u domaću valutu. Povjerenje u konvertibilnu marku nikad nije dovedeno u pitanje. U CBBiH radimo sve u našem mandatu, profesionalno i transparentno, kako bi stabilnost KM i povjerenje u valutni odbor ostali nepoljuljani.

Tokom protekle 22 godine postojanja CBBiH, akumuliran je značajan dio dobiti iz poslovanja CBBiH, a koje služe za osiguranje potpunog pokrića KM u sidrenoj valuti i u uslovima vanredno velikih šokova na međunarodnim finansijskim tržištima. Naša KM je temelj ekonomske sigurnosti.

Imajući u vidu značajan šok na realni sektor, očekivano usporavanje, vjerovatno, i pad ekonomske aktivnosti, rekao bih da se, bar u kratkom roku, ne očekuje rast cijena. Pored toga, tu je i odluka vlada da zabrane rast cijena osnovnih životnih namirnica iznad nivoa sa početka marta, piše Raport.ba.

Kakve i koliko dugo vremena ćemo osjećati ekonomske posljedice zbog pandemije?

Projekcije globalnog ekonomskog rasta se već neko vrijeme, prema većini glavnih izvora, revidiraju na niže iz nekoliko razloga. Pretpostavke o očekivanim efektima na ekonomsku aktivnost se, zbog nemogućnosti procjene kojom dinamikom će se virus širiti globalno, mijenjaju neuobičajeno brzo.

Prema nekim od posljednjih ocjena, ukoliko se globalna epidemija stavi pod kontrolu do kraja aprila, moguće je da će globalna ekonomska aktivnost zabilježiti dramatičan pad samo u jednom kvartalu. Ukoliko, pak, pandemija potraje, ili se dodatno intenzivira, onda je sasvim izvjesno govoriti o recesiji, koja može biti i dugotrajna.

Bosna i Hercegovina je mala i otvorena ekonomija, i svi globalni šokovi koji utiču na ekonomsku aktivnost naših glavnih trgovinskih partnera utiču na ekonomsku aktivnost u zemlji.

Sa jedne strane, u prilog nam ide slaba integracija u globalne proizvodne lance, koja je kočnica snažnijem rastu u normalnim okolnostima. Sa druge strane, usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima će se zasigurno odraziti na našu industrijsku proizvodnju, prihode po osnovu usluga uvoza robe radi dorade u BiH i strukturu spoljnotrgovinske razmjene.

U konačnici, sve pomenuto će imati odraz i na domaću potrošnju, koja je glavni generator ekonomske aktivnosti u BiH.

Potrošnja vlade, pogotovo kapitalna, mogla bi neutralisati dio očekivanog usporavanja, pa čak i pada, ekonomske aktivnosti usljed prelijevanja šokova iz inostranstva i očekivanog usporavanja domaće potrošnje. Međutim, prostor za takvo što, usprkos raspoloživim sredstvima, je ograničen zbog trenutne političke klime u zemlji, koja rezultira i privremenim finansiranjem.

Dugotrajna ili vanredno snažna recesija u okruženju svakako bi rezultirala i recesijom u BiH, uz kraću odgodu, bez obzira koliko vlada u inicijalnom periodu uspjela amortizovati makroekonomski šok javim investicijama.

Agencija za bankarstvo FBiH rekla je da će banke, prema svojim mogućnostima, odrediti da li da odgađaju rate kredita i kome. Je li to jedino moguće rješenje i imate li podatak kakva je situacija u komercijalnim bankama u BiH?

Siguran sam da Agencije za bankarstvo u saradnji sa komercijalnim bankama aktivno rade na iznalaženju rješenja koja olakšavaju servisiranje postojećih dugova i poslovanje, i klijentima i bankama.

Trenutno, ne vidimo nikakvo ograničenje na strani ponude likvidnosti. Pored toga, banke imaju značajnu akumuliranu dobit iz prethodnih godina.

Kako komentirate dosadašnje mjere koje je vlast donijela kada je u pitanju ekonomija?

Mišljenja sam da su vlasti ozbiljno angažovane u iznalaženju mogućih rješenja za ublažavanje efekata pandemije. Ovo je kriza bez presedana, i naravno da je sistem ozbiljno uzdrman. Ponekad se može činiti da se mjere ne donose dovoljno brzo.

Međutim, uvijek moramo imati u vidu vrijeme koje je potrebno za izradu kvalitetnog prijedloga izmjene neke regulative. U kriznim situacijama, kakva je trenutna, radi se na nekoliko frontova paralelno, a potrebno je osigurati i konzistentnost u donešenim mjerama. Konačno, tu je period potreban za donošenje i stupanje na snagu nove regulative.

Evidentno je da se ulažu vanredni napori kako bi se donio što veći broj kvalitetnih mjera koje bi bile efikasne u borbi protiv efekata pandemije na ekonomsku aktivnost. Već sam pomenuo mjere za sprječavanje nekontrolisanog rasta cijena osnovnih namirnica. Osigurava se protok roba, usprkos blokadi putničkog saobraćaja. Razmatra se čitav set mjera koji bi olakšao poresko opterećenje preduzećima u uslovima kada mnoga od njih ne rade. Konačno, tu je i set podzakonskih akata koje donose agencije za bankarstvo.

Lično smatram da je ključno donošenje i novog zakona o osiguranim depozitima, koji bi omogućio jaču sigurnosnu mrežu u finansijskom sistemu. Nažalost, taj zakon početkom godine, iz političkih razloga, nije usvojen u drugom čitanju u Domu naroda.

Konačno, kao što sam pomenuo, neophodno je značajno poboljšanje trenutne političke klime u zemlji i uspostaviti potpunu koordiniranost i funkcionalnost vlasti na svim nivoima u BiH, kako bi vlade imale više fiskalnog prostora za ublažavanje efekata krize.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik traži da Centralna banka BiH “oslobodi” novac smanjenjem obavezne stope. Stručnjaci kažu da je to nemoguće. Šta Centralna banka Bosne i Hercegovine može učiniti?

CBBiH ne može natjerati banke da kreditiraju privredu. Likvidnih sredstava, u formi viška iznad obavezne rezerve, trenutno ima 2,7 milijardi KM. Smanjenje stope obavezne rezerve ima smisla tek kada se iskoristi višak iznad obavezne rezerve. U protivnom, banke bi samo bile izložene većem trošku naknada koje bi plaćale CBBiH.

Smanjenje stope naknade na višak iznad obavezne rezerve, odnosno, udaljavanje od referentne stope ECB-a nije opcija, jer bismo time na sebe preuzeli troškove koji su na komercijalnim bankama. Podsjećam da je bankarski sektor u protekloj godini i godinama prije ostvarivao značajne profite u svom poslovanju.

CBBiH u kontinuitetu prati sve relevantne trendove u domaćem i međunarodnom makroekonomskom okruženju, i bankarskom sektoru, te na osnovu njih donosi odluke o eventualnim izmjenama u monetarnoj politici u bilo kom njenom segmentu. To uključuje i odluke o eventualnoj izmjeni visine stope obavezne rezerve.

Politika obavezne rezerve, uključujući i eventualno snižavanje stope obavezne rezerve, će biti izmijenjena ukoliko ocijenimo da se višak iznad obavezne rezerve, na nivou bankarskog sistema, smanjuje u mjeri u kojoj bi mogao predstavljati sistemski rizik za likvidnost u cjelokupnom sistemu.

Pored navedenog, u ovim vanrednim okolnostima, prioriteti su nam i osigurati potpuno neometano funkcionisanje međubankarskih poravnanja u platnom sistemu, promet KM i euro gotovinom sa komercijalnim bankama, na njihov zahtjev, te adekvatno upravljanje deviznim rezervama CBBiH, sa akcentom na sigurnosti ulaganja, zbog aranžmana valutnog odbora.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

Ilustracija

SLUČAJ U BIH: LAŽIRAO DOKUMENTACIJU ZA INVALIDSKU PENZIJU, DOSAD PRIMIO SKORO...

0
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona prošle sedmice podiglo je optužnicu protiv Džidić Semira zvanog “Džida” i “Dugi”, počinjenih krivičnih djela Krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH i Prijevare iz člana 294. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH, sve u vezi sa članom 54. KZ F BiH.