- Do smanjenja broja zaposlenih došlo je u različitim djelatnostima, a najviše u djelatnosti ugostiteljstva, hotelijerstva, trgovine, obrazovanja i djelatnosti proizvodnje – saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.
Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić je kazao da je taj broj puno manji u odnosu na to koliko je stvarno ljudi ostalo bez posla.
- Čak 85 posto industrije ne radi, ovo malo kafića što radi je sitno. Ograničenja koja su nametnuta tjeraju ljude da razmišljaju da potpuno zatvore ugostiteljske objekte. Vlast nam ne da radimo, a ljudi su ostali bez hljeba. U normalnoj državi ne bi morali raditi. Jer država bi zabranila rad i onda snosila finansijske posljedice, minimalce radnicima i slično – istakao je Hadžić.
Dodao je da ugostitelji i hotelijeri dobivaju „smiješne poruke od vlasti da ne otpuštaju radnike“.
- Nisu nam zabranili rad, ali su nametnuli mjere koje onemogućavaju rad. Mjere nije donosila struka, jer nema smisla da postoji ograničenje broja ljudi u zatvorenom prostoru, a pritom ograničenje je isto za objekte od 20 kvadrata, pa i za one od 2.000. Umjesto da su odredili koliko osoba može po kvadratu – rekao je Hadžić.
- Niko ne spominje Neum. Pa jesu oni vidjeli slike koje dolaze s obale? A mi, kao, čuvamo Sarajevo i zabranjujemo okupljanja i rad kafića, a niko ne razmišlja koliko će ljudi iz Neuma doći zaraženo. Ali to je već politika. Ako se ovako nastavi, mi jednostavno nećemo imati ugostiteljstva. Niko neće da shvati da u BiH jedna trećina građana živi od ugostiteljsko-turističke branše. Sve kompanije u ovoj branši su privatne, država im nije ništa dala osim pravo na rad i obaveze. Ova branša puni budžet jer izmiruje sve poreze. Znaju da, ukoliko do desetog u mjesecu ne plate svoje obaveze, ide ključ u bravu – naglasio je Hadžić, piše Avaz.
Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović kaže da od marta imamo trend da se radnicima ne produžavaju ugovori na određeno.
- Masovni otkazi su bili u hotelima i ugostiteljskim objektima. Kad je riječ o trgovinama, promet je daleko manji, posebno u prodaji bijele tehnike, ali i u prehrani. Neprodužavanje ugovora na određeno nikad se ne vodi kao otkaz, ali radniku je svejedno, jer je on ostao bez posla. Pa kako god to neko zvao – istakla je Beširović.
