HADŽIHAFIZBEGOVIĆ, BAJROVIĆ I ŽALICA ZA HAYAT.BA O PROBLEMIMA KINEMATOGRAFIJE U BIH

Uvjeti u kojima rade filmski radnici grozni su, a uspjesi grandiozni.

Već 15 godina Emir Hadžihafizbegović, koji je član Upravnog odbora Fonda za kinematografiju, dobiva pitanje: “Zašto se u Bosni i Hercegovini rijetko snimaju filmovi?”

Kaže, to je priča za jednu panel-diskusiju. Dosadilo mu je objašnjavanje kako je bosanskohercegovačka kinematografija najbolji amabasador jedne zajednice, društva, države.

Krajem 2020. godine sredstva za kinematografiju povećana su za tri miliona KM, ali tokom pandemije novac je povučen.

  • Mi imamo budžet nekih 800.000 eura, a zahtjeva bude blizu 20 ili 15 miliona. A sad ću vam reći koliki su budžeti susjednih zemalja. Govorit ću o eurima… Hrvatska 12 miliona eura, ili 24 miliona KM, Slovenija šest, Kosovo tri miliona eura, ili šest miliona KM, Makedonija četiri miliona eura, Srbija je, mislim, sada na pet miliona eura, 10 miliona KM. To su enormno veća sredstva nego naša”, priča nam Emir Hadžihafizbegović.
Hayat

Stid ga je, kaže, kao filmskog radnika, kao čovjeka koji je participirao u 65 igranih filmova u regiji, a samo u Bosni blizu dvadeset, da kao član Upravnog odobra Fonda za kinematografiju ko zna koji put apeluje da se kinematografiji sredstva uvećaju. Budžetom od tri miliona makar bi se tri filma mogla finansirati.

  • Dakle, i dokumentarni filmovi su u tom budžetu, kratki igrani filmovi, studentski filmovi, manjinske koprodukcije, znači ljudi koji nama daju sredstva i mi ih na neki način koprodukciji vratimo. A koprodukcije su sada potpuno jedna, kako bih rekao, stvar koju rade sasvim ozbiljnije zemlje. Vi nećete više vidjeti neki evropski film koji nije kopordukcioni. Englezi sarađuju s Francuzima, Nijemci s Italijanima”, kaže Emir.

U regiji imaju dobru saradnju u posljednjih desetak, petnaest godina. Hrvatski fond pomogne neki bosanski film i obrnuto. Na kraju se sve kompenzuje kada susjedi apliciraju s nečim.

  • Mi nemamo nikakve iskopane rovove. Vrlo dobro sarađujemo, dolaze nam filmovi iz cijele regije na Sarajevo Film Festival. Mi idemo po festivalima u susjedne zemlje, tako da čekamo uvijek neki vanredan uspjeh da bi se smilovali i povećali sredstva za kinematografiju. Govorim, naravno, o ljudima iz vlasti”, naglašava glumac.

Zakon o kinematografiji čeka se već šest godina u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, a još nije stavljen čak ni na dnevni red. A to rješava probleme bosanskohercegovačke kinematografije. Nedostatak novca uvijek je razlog za probleme, smatra Izduin Bajrović.

  • To znači da se najmanje ulaže u tzv. filmsku industriju, ako to kod nas uopće postoji. Odnosno, postoji neka naznaka kinematografije koja se zasniva na vlastitim naporima”, kaže Izudin Bajrović.

S obzirom na malu pomoć države, BiH snima neuporedivo manje u odnosu na susjede. Uz nešto malo pomoći od države, ali to je tako kako jeste, neuporedivo manje snimamo odnosu na susjednu Srbiju. Hrvatska participira u snimanju deset filmova godišnje. Ali glavnu ulogu imaju i javni državni servisi.

  • Javni servisi u Srbiji i Hrvatskoj učestvuju u proizvodnji igranog, serijskog i televizijskog programa. Kod nas se javni servisi ne bave tim, otkupljuju već gotove proizvode iz susjedstva. Tako da smo na margini, debelo”, pojašnjava Bajrović.

Sistemska organizacija je ključ rješavanja problema. Ali kako podrške nedostaje privredi, jednako je nedostaje i kulturi i umjetnosti, mišljenja je reditelj Pjer Žalica.

  • Osnovni problem s filmom jeste to što nemamo zakonski uređenu tu djelatnost. Ona je također rascjepkana na entitete. Onda, što se tiče Federacije, imamo fondaciju koja je federalna, ali ona je pod snažnim tendencijama politizacije, uklapanja u neke dejtonske nesuvisne koncepte koji, prije svega, smisleno samo stavljaju jedino etnički koncep, što je u potpunoj suprotnosti s prirodom umjetnosti našeg posla”, objašnjava reditelj.

Bosanskohercegovački filmovi maksimalno učestvuju 15% ili 20% u budžetu.

  • Sve ostalo morate naći negdje vani, onda to oduzima mnogo vremena, poskupljuje produkciju. Tražite u 5-6 država. Iskomplikuje se cijeli proces, traje vrlo dugo. Tako da onda na kraju imamo rijetko malo filmova koji opet, na svu sreću, nisu loši, to je barem dobro”, zaključio je reditelj Pjer Žalica.

Uz sve probleme u Bosni i Hercegovini s kinematografijom, kvalitet se opet prepozna. Ni druge veće zemlje nemaju priliku biti nominovane za Oscara, a Bosna i Hercegovina se, prema mišljenju glumaca, nekim čudom tu nalazi drugi put.

Filmski radnici nadaju se da će vlasti u BiH prepoznati filmsku industriju jer je ona najbolji amabasador bh. društva i države.

(Selma Melez)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

CESTE U BIH SU MEĐU NAJSMRTONOSNIJIMA U EUROPI

0
Ceste u BiH su među najsmrtonosnijima u Europi, rezultat je istraživanja Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BiHAMK).

EDIN DŽEKO SE VRAĆA U RIM