Doktorica Emina Hadžimuratović autorica je svoje prve knjige “Majčinstvo i dojenje, islamski i znanstveni aspekti” čija je promocija bila prije nekoliko dana u Bošnjačkom institutu. Ovu knjigu posvetila je između ostalog i majkama Srebrenice i njihovoj djeci, žrtvama genocida nad bošnjačkim narodom smatrajući da su zapravo one hrabre nad hrabrijima.
- Promocija knjige je bila u Bošnjačkom institutu. Postoje zaista duboki filozofski, znanstveni, vjerski, emotivni i razni drugi aspekti majčinstva. Željela sam napisati knjigu koja će se baviti time, a ne čistim praktičkim pitanjima kakve su obično knjige namijenjene majkama – kazala je Hadžimuratović na početku emisije.
Kazala je kako su religija i znanost u sinergizmu i ono što su zapravo današnje znanstvene preporuke vezane za dojenje su u potpunoj sinergiji sa prije više od 1400 godina objavljenih sura iz Kur’ana. Ta jedna fascinantna sinergija između religije i znanosti je zapravo bio motiv da napiše ovu knjigu. Ipak, njen osnovni motiv bio je da majke motivira i potakne da doje djecu.
- Moj motiv je bio da pomognem majkama da lakše uđu u ulogu majke, koja je zaista jedna potpuno nova životna uloga za svaku ženu – dodala je Hadžimuratović.
Kako kaže, dojenje ima brojne dugoročne i kratkoročne efekte na zdravlje djeteta. Majčino mlijeko sadrži specifične i nespecifične faktore koji utiču na zdravlje i razvoj djeteta.
- Kratkoročni efekti su da djeca koja doje puno rijeđe obolijevaju od akutnih infektivnih bolesti tokom prve godine života. Ako i odboluju te bolesti traju kraće i imaju puno manji rizik od hospitalizacije. Dugoročni efekti su ti da djeca imaju manji procenat gojaznosti. Djeca koja su dojila imaju manji procenat pretilosti – kazala je Hadžimuratović.
Navela je kako dojenje donosi dobrobit majci i djetetu. Smanjuje rizik kod djece od raznih hroničnih i malignih bolesti dječije dobi, malignih bolesti dječije dobi. Ono što je zanimljivo jeste to da djeca koja su dojila imaju veći IQ u dobi od 7 godina kad se uporede sa djecom koja su hranjena adaptiranom formulom odnosno hapama i hranom hemijske vrste.
- Neurološki sistem se razvija, a da bi se razvio prije svega je potrebna vanjska stimulacija. Djeca koja doje puno česće su u kontaktu sa majkom koji je vrlo važan za razvoj nervnog sistema – dodala je Hadžimuratović.
Obzirom na trenutno aktuelnu situaciju sa koronavirusom i njegovim uticajem na trudnice i bebe ipak za one žene koje su u trudnoći zaražene koronavirusom mala je vjerovatnoća da će biti i beba covid pozitivna. Smatra se da nema tog prenosa inuterom. Međutim postoje slučajevi da se rode djeca covid pozitivna od covid pozitivnih majki.
- Mi o koronavirusu još uvijek učimo, međutim trenutne preporuke su da se covid ne prenosi majčinim mlijekom. Žene koje imaju koronavirus mogu dojiti ali uz posebne mjere. Kod trudnica i tek porođenih žena rizik od teže forme koronavirusa je puno veći nego u ostale populacije – navela se Hadžimahmutović.
Doktorica je za kraj apelovala na vakcinaciju, da bi majke, ali i one koje će tek postati zaštitile sebe, ali isto tako bile odgovorne za još jedno malo stvorenje.
(Aldina Smajić)
Video pogledajte OVDJE
