HALDUN KOC: MIGRANTSKA KRIZA NE MOŽE BITI PROBLEM SAMO JEDNE ZEMLJE

Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koç, povodom najnovije situacije u Idlibu i migrantske krize, naglašava da Turska sa Sirijom dijeli 911 kilometara kopnene granice i da situacija u Siriji već godinama utiče na Tursku.

Po njegovim riječima, Republika Turska je od početka ulagala velike napore na rješavanju krize imajući na umu očuvanje teritorijalnog integriteta Sirije, ali su napadi snaga sirijskog režima uzrokovali veliki broj migracija, patnje civila i pogibije, odnosno nastavak krize čija je eskalacija veoma nepoželjna.

Ambasador Koç napominje da je Turska domaćin za četiri miliona izbjeglica, od kojih su tri i po miliona državljani Sirije.

Turski je stav da je najbolje rješenje u obezbjeđenju sigurne zone u Siriji za građane i već su ulagani napori ka tome, ističe ambasador, ali Turska je u tom cilju ostala usamljena.

Napominjući da je s drugim zemljama garantima u tom procesu, Rusijom i Iranom, dogovarano više platformi, Koç kaže da je usuglašena zona deeskalacije bila u Idlibu kao veoma važnoj naseljenoj sirijskoj provinciji.  Nikakav drugi cilj Turska nije imala u stvaranju ovakvih zona, dodaje abasador, niti ikakvih aspiracija prema susjedima.

  • Nemamo nikakvih aspiracija prema našim susjedima, poštujemo teritorijalni integritet Sirije. Jedini nam je cilj bio da uspostavimo jednu ovakvu zonu gdje će ljudi moći da bezbjedno i bez straha za život ostanu unutar granica svoje zemlje. Nažalost,i pored ovih dogovora i principa, podmuklo su 27. februara uslijedili zračni udari na patrole oko sigurnosne zone, kada je poginulo 36 turskih vojnika. Nismo mogli ne odgovoriti na ovakvo djelovanje.Turska je svoj stav i odgovor na ovo dala i mi ćemo nastaviti s našim odgovorom, ali šta je u svemu ovome cilj? Cilj je da milion do milion i po građana Sirije koji su bili skoncentrisani u ovoj bezbjednoj zoni, ostanu tamo. Cilj je obezbijediti sigurnost granice Sirije, ali svakako da je cilj obezbijediti granice i sigurnost Turske. To su bili i jesu ciljevi svih došadašnjih akcija i napora koje je učinila Turska uključujući i ovo sada – rekao je Koç za Fenu.

Navodi i da Turska godinama zbrinjava četiri miliona migranata te da je na brigu o njima utrošeno 40 milijardi dolara.

  • Nažalost, po ovom pitanju, koje je veliko i ne bi smjelo da se jedna zemlja sama bori s ovako velikim pitanjima, mogu reći da je međunarodna zajednica bila indiferentna i ponašala se kao da se to dešava tamo negdje daleko. Što se nas tiče, nismo imali drugog izbora. Mi na nestabilnost duž same granice Turske nismo mogli ostati indiferentni, jer ne želimo nestabilnost unutar granica, a ovakva nesigurnost kod neposrednih susjeda sigurno je mogla i može i dalje imati veliki uticaj na stabilnost i sigurnosne prilike i unutar same Turske. Međunarodna zajednica je dosad po ovom pitanju koje traje godinama, imala izvjestan broj obećanja, stvari za koje se deklarisala da će ih preuzeti na sebe. Mi smo očekivali veću podršku i drugih zemalja. Očekujemo od svih naših partnera u borbi s posljedicama svih ovih dešavanja konkretan stav, zajedničko djelovanje, partnersko nastupanje prema ovoj krizi. Očekujemo da neko podijeli ovaj teret s nama. Ako na postojećih četiri miliona, na koje smo potrošili 40 milijardi dolara, dodamo još milion ili milion i po migranata, moram reći da će biti izuzetno teško brinuti o njima i ugostiti ih kao ostale koje već jesmo – upzoravava ambasador Haldun Koç.

Turska nikad nijednog mirganta nije otjerala sa svoje teritorije, dodaje on, već se, naprotiv, trudila da im ‘ne fali dlaka s glave’.

  • Ne možemo zaustaviti one kojima su cilj druge zemlje, ali ih ne tjeramo. Možemo vidjeti godinama kako se Turska bavi ovim pitanjem, a evo, samo u prošloj sedmici, možete biti svjedoci šta se dešava na graničnim prijelazima, kakav je odgovor vlasti tih drugih zemalja. To stvarno nema nikakve poveznice s ljudskim humanitarnim pristupom – rekao je ambasador Koç.

On naglašava da niti jedna zemlja, pa ni Bosna i Hercegovina, u vlastitom suočavanju s migrantskom krizom, ne može djelovati  usamljeno, već su u ovom pitanju, globalnom po razmjerama i broju ‘zahvaćenih’ ljudi, nužni partnerski pristup i učinci.

  • Ovo nikako ne može biti problem jedne zemlje. Jedna zemlja se ne može ostaviti da se bori protiv jednog ovakvog fenemona. Da nije bilo krize u Siriji, ne bi bilo ni posljedica ni migranita ni migrantskih kriza. Međutim, do toga  je došlo i imamo ovakve krize. Isto je i u BiH. Migranti u BiH nisu samo problem BiH, migranti u EU nisu samo problem EU, migranti u Turskoj ne bi smjeli biti problem samo Turske. Potrebno je da se zajednički svi borimo protiv ovoga – kazao je.

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, Haldun Koç se u ovoj prilici očitovao i o njenim unutrašnjim političkim prilikama te izjavio da je Tursku obradovalo što je formirana nova bh. vlast na državnom nivou, jer je trebalo raditi na mnogo projekata, ali i da aktuelna blokada bh. institucija uveliko koči napredak zemlje.

  • Mnogo štete će biti po Bosnu i Hercegovinu zbog blokade institutucija – kaže ambasador i napominje turski stavda je stabilnost BiH važna za mnogo širi prostor nego što je samo njena teritorija.
  • Kada sam govorio o stabilnosti Turske i o tome kako njezina stabilnost utiče na njezinu bližu i daljnju okolinu, sigurno da to isto važi i za BiH i za njezinu stabilnost koja neminovno utiče na mnogo širi prostor, nego onaj na koji se sama BiH prostire, tako da je nama izuzetno važno da BiH bude stabilna i da u tom smislu nema nikakvih promjena već da postoji konstanta koja ide samo naprijed – ističe ambasador

Želja Turske, kao i ostatka medunarodne zajednice je da blokada bude otklonjena i uspostavljen aktivan rad svih institucija, naročito na državnoom nivou, kako bi svi radili na jačanju BiH i njezinog jedinstva, sigurnosti i stabilnosti, a svakako i prosperiteeta građana, zaključio je on.

  • Vladavina prava  je vladavina prava, odluke Ustavnog suda nisu stvar o kojoj se raspravlja. Treba ići dalje i raditi na tome da ova zemlja bude onakva kakvu zaslužujete – zaključio je u razgovoru za Fenu turski ambasador u BiH Haldun Koç.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NA DANAŠNJI DAN 1917. GODINE ROĐEN JE DŽEMAL BIJEDIĆ: EVO KOJI...

0
1204. Krstaši, koji su u Četvrtom krstaškom ratu krenuli u svetu zemlju da oslobode Kristov grob, zauzeli su Konstantinopolj (Carigrad), pretvorivši ga u centar Latinskog carstva. Bizantija ga je vratila 1261. Pod tursku vlast pao je 1453. i kao Istanbul bio prijestolnica Osmanlijskog carstva do 1923.