HARMONIJA BJEŠE KRATKOG VIJEKA: PRAŠINA U BEOGRADU I SAPUNICA U PODGORICI

Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici tema je koja će još živjeti u crnogorskoj, a po svemu sudeći i u regionalnoj javnosti.

Prašina u Beogradu

Rezolucija je, čini se, više prašine digla u susjednoj Srbiji, pa i u entitetu Bosne i Hercegovine, nego u državi u čijem je parlamentu usvojena. Tako se, ko zna koji put, zvanični Beograd, potpomognut tabloidima, nemilice obrušio na Crnu Goru. Sada je njihova meta dio vladajućih struktura – onih kojima su do juče bili u potpunosti naklonjeni. Od netačnih navoda kako se Rezolucijom čitav narod proglašava genocidnim do nedopustivih napada na pojedince, ni ovog puta nijesu birali sredstva.

Svemu se priključila i Srpska pravoslavna crkva, očekivano stajući na Vučićevu stranu. Bio je to naročit udarac za premijera Krivokapića, koji se do danas uglavnom predstavljao kao krstonoša i sluga crkve, a tek katkad kao sluga građana. Ne svih, razumije se.

Sapunica u Podgorici

Zatečena napadima, vlast u Crnoj Gori koristila je različite mehanizme odbrane. A jedan od njih bilo je – međusobno napadanje. Članovi vladajućih stranaka optuživali su jedni druge, zatim i premijera, a onda i on njih, da su u sprezi sa opozicionim Đukanovićevim DPS-om. Premijer se vratio oprobanoj retorici o ‘bratskim narodima’ i ‘veličanstvenim litijama’. Protiv njega je ustala koalicija Demokratskog fronta, koju je predvodio na izborima, a čiji čelnici ovih dana po beogradskim TV studijima lamentiraju nad novim crnogorskim ‘nožem u leđa’ Srbiji.

Tek je očigledno da je dio vlasti u Crnoj Gori od zvanične Srbije dočekao ono što je ranije bilo isključivo namijenjeno građanskoj Crnoj Gori, njenoj nezavisnosti i snagama koje su danas u opoziciji. Samo što su tada akteri iz aktuelne vlasti mudro ćutali, nastojali da relativizuju pritiske iz Srbije, a katkad i da ih obilato iskoriste – posebno tokom prošlogodišnjih litija.

Danas je vjerovatno i njima jasno da Vučić neće odustati od želje da kontroliše Crnu Goru, bez obzira na to ko u njoj vrši vlast. On sada očito smatra i kako na to ima puno pravo, jer je tokom predizborne kampanje i logistički i na druge načine stao iza najjače članice vlasti.

Druga strana priče

Iako Rezolucija – ujedinivši u stavovima opoziciju i dio pozicije – može biti doživljena kao stidljiv nagovještaj nove ‘normalizacije’ u Crnoj Gori, treba pomenuti da je na istoj sjednici Skupštine raspravljano i o smjeni ministra Vladimira Leposavića, koji se proslavio negiranjem genocida i dovođenjem u pitanje kredibiliteta međunarodnih sudskih instanci. Ta je rasprava donijela mnogo kalkulisanja, ali i stavove kako problem nije u tome što Leposavić misli, već što je to kazao javno. Tako je i podrška njegovoj smjeni bila skromnija – opoziciji su se priključili tek članovi brojčano najmanje vladajuće strukture.

U oba slučaja, većinske podrške ne bi ni bilo bez opozicionih partija, što govori o dominantnom stavu same vlasti. Jer, primjera radi, u crnogorskom parlamentu Odborom za ljudska i manjinska prava i dalje rukovode poslanici koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici, glorifikuju ravnogorski pokret, a tu i tamo im se omakne da građane koji drugačije misle nazovu nacistima i ustašama.

Pojedini ministri progone učesnike antifašističkih skupova, njihovi ‘eksperti’ na društvenim mrežama katkad objave senzibilan stih o Mladiću, a premijer je uglavnom opsjednut sveštenicima, promovišući onozemaljski život i strogo ignorišući realne društvene probleme.

Dodik je prisutan

Interesantno je bilo pratiti i reakcije Milorada Dodika, koji se u više navrata oglasio povodom dešavanja u Crnoj Gori. Na kraju je kazao i da svima koji su glasali za Rezoluciju treba zabraniti ulazak, valjda u Bosnu i Hercegovinu?

Ali, on je u ovoj priči samo jedan od sporednih faktora, onih koji su tu da bi popunili rupe Vučićevih ‘nedorečenosti’.

Kako god, iz Crne Gore regiji je poslata dobra poruka, ali ona nije svuda naišla na topao prijem.

Problemi u sjenci tenzija

Dok bukti tenzija unutar vladajuće većine, građani Crne Gore u sve su većim problemima. Da je tako, juče su potvrdili i poljoprivrednici, koji su se na traktorima pojavili u centru Podgorice, ogorčeni time što su ove sezone ostali bez uobičajene podrške države. Za apsurd se pobrinulo Ministarstvo poljoprivrede, saopštavajući kako oni nijesu nadležni za – probleme poljoprivrednika.

U štrajk su prethodno stupili advokati, a slične su najave djelatnika iz drugih oblasti. Dok je Crna Gora jedina evropska država koja je budžet dobila tek u šestom mjesecu, rastu i nezaposlenost i cijene – od prehrambenih artikala do goriva.

No, možda sve ipak bude bolje – rekao bi naš premijer – na nekom od drugih svjetova, pišu Vijesti.ba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UVOĐENJE EURA U HRVATSKU: SVI O DIZAJNU, NIKO O EKONOMIJI

0
Odavno nije zabilježeno toliko rasprave o uvođenju eura u Hrvatskoj, kao što je slučaj bio posljednjih dana. No pritom se nije raspravljalo o mogućim ekonomskim rizicima odustajanja od kune i prelaska na zajedničku europsko-unijsku valutu. Koplja su se naime lomila oko vizualnog identiteta kovanica eura i eurocenta, onog s nacionalnim obilježjima, a na koji ima pravo svaka država-članica eurozone. Na tome su se izravno angažirali deseci imenovanih stručnih sudionika procesa izbora, i hiljade građana u službenoj web-anketi centralne banke.