Zemlja slavnih predaka, velikih znalaca, vrijednih požrtvovanih Bošnjaka… Ovo je naš komad svijeta, čuvamo ga, on je naš amanet gdje god da smo.
U velikom broju devedesetih godina otrgnuti od svog praga, ognjišta, toplog doma, šibani vjetrovima kušnji, strahom i neizvjesnošću rasuli se po cijelom svijetu brojni Bosanci i Hercegovci.
Na 24. susrete Bošnjaka Sjeverne Amerike iz Bosne i Hercegovine na dug put kreće ekipa koja obećava. Tarik Omerhodžić, spoljni saradnik i menadžer IKNAB-a, ali i menadžer popularnog kantautora Eldina Huseibegovića koji se također krenuo put Amerike. Na putovanje u Ameriku odlazi i ekipa Hayat TV-a, a prvi put malu ali probranu ekipu upotpunio je Izet ef. Čamdžić.
Za mnoge Bošnjake mirna luka u kojoj su ponovno započeli život, u kojoj su svili svoje gnijezdo postala je, kako za Ameriku kažu, obećana zemlja. Danas više od 300.000 Bošnjaka živi samo u Sjevernoj Americi. Velika, prostrana zemlja postala je njihov dom. Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike postala je uzorna, na ponos mnogih, u čijoj su organizaciji i ovogodišnji 24. susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike. Iako su tako daleko, čuvaju svoju naciju i identitet, čuvaju ime Bošnjak, čuvaju vjeru i tradiciju.
Zajednica Bošnjaka, koja je sada već starija od 100 godina, vjerski je organizirana od svog početka. Prva bošnjačka džamija osnovana je u Northbrooku u Chicagu, a imam je bio Ćamil ef. Avdić, 60-ih godina prošlog vijeka. Kasnijim doseljavanjem Bošnjaka na prostor New Yorka i drugih gradova formirani su i drugi džemati. Masovnijim doseljavanjem Bošnjaka tokom devedesetih i prve decenije novog vijeka džemati, samim tim i Islamska zajednica, brzo su se širili. Bošnjaci su “donijeli” sa sobom Islamsku zajednicu na ove prostore te je ona nastavila da živi. To nam govori da Bošnjaci svoju vjeru i Islamsku zajednicu nose u svojim srcima kud god odu.
Njihova borba je njihovo iskušenje i blagoslov. Okupiti na jednom mjestu više od 600 prisutnih, ne osvrćući se na generacijske razlike, s različitih krajeva Amerike, mogu samo oni koji vjeruju u istinitost svojih ciljeva, oni koji su okupljeni oko ideje zajedništva, osnaživanja, čuvanja.
Bivši tužilac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju vodio je slučaj protiv Ratka Mladića u Haagu. Svojim iskustvom iz prve ruke, ogromnim znanjem o suđenjima protiv onih koji su razlog što danas mnogi nisu u svojoj domovini, čovjek koji će obogatiti našu kulturu sjećanja i koji prenosi znanje i svojim radom pomaže da se nastavi baština koju dugujemo svojoj djeci. Profesor Dermot Groome bio je gost 24. susreta i nije mogao sakriti zadovoljstvo zbog prisustva, ali i ljubav prema Bošnjacima.
Biti Bošnjak, između ostalog, znači i obavezu očuvanja kulture sjećanja. A najvažnije sjećanje koje trebamo sačuvati i prenijeti svojoj djeci jeste sjećanje na genocid koji se dogodio u Bosni i Hercegovini.
