HOĆE LI BIH DO KRAJA GODINE LEGALIZIRATI KANABIS U MEDICINSKE SVRHE?

Još u augustu 2019. godine Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio je poslaničko pitanje Ministarstvu civilnih posla BiH da se izjasni u vezi sa legalizacijom kanabisa u medicinske svrhe.

Gotovo četiri godine poslije, uglavnom najteži pacijenti u našoj zemlji, koji vide spas u ulju kanabisa, još čekaju da država riješi ovo pitanje.

  • U ovom trenutku legalizacija kanabisa u medicinske svrhe u BiH nema nijednog političkog protivnika, ali ni u krugu vjerskih zajednica, pravosuđu, policijskim strukturama, ljekarima, čije mišljenje je možda i najvažnije. I to je dobra strana priče – kaže Magazinović.

PRAVNA NESIGURNOST

Loše je, dodaje, što to vjerno pokazuje koliko je naš administrativni aparat komplikovan i koliko koraka je potrebno uraditi da bi se riješio samo jedan problem “oko koga se, uzgred rečeno, svi slažu”.

  • Zamislite samo kako je u situacijama u kojima imamo različite stavove – navodi Magazinović.

U međuvremenu pacijenti se snalaze na razne načine, kako bi došli do proizvoda koji sadrže kanabis, jer zdrav ima puno, a bolestan samo jednu želju – da ozdravi, ne razmišljajući previše da li time krše zakonske propise koji važe u ovoj zemlji.

Naime, u BiH se, prema krivičnom/prekršajnom zakonodavstvu i Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kanabis nalazi u tabeli zabranjenih supstanci i biljaka. To znači da se korištenje, posjedovanje, uzgoj i distribucija kanabisa u medicinske i bilo koje druge svrhe u Federaciji BiH smatraju krivičnim djelom, a prekršajem u entitetu Republika Srpska i Brčko distriktu BiH.

Prema riječima Magazinovića, broj ljudi u BiH koji kupuju i liječe se uljem kanabisa, u ovom trenutku, može se mjeriti hiljadama.

  • Do kanabisa dolaze na razne načine – ili odlaze u okolne zemlje u kojima je proizvod legalizovan, kupe ga i prenesu preko granice, znajući da time čine krivično djelo i da je to što su učinili gotovo jednako kao da u džepu imaju kokain. To stvara ogroman stres, a znamo da je kod bolesti poput multiple skleroze ili epilepsije, on jedan od uzročnika napada. Druga opcija je da ga kupuju od dilera u mračnim parkovima širom BiH koji nerijetko, umjesto ulja kanabisa, prodaju staro motorno ulje. Oni dakle, na nečijoj nesreći zarađuju ogromne sume novca – naglašava Magazinović.

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe u svijetu je odavno više nego normalna priča, u BiH međunarodna obaveza naše zemlje, jer je, kako kaže Magazinović, preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ali i Evropskog parlamenta, da se to pitanje i kod nas riješi.

Kome onda nije stalo da se priča završi? Magazinović odgovara “kako su to narko dileri koji prodajući kanabis ili nešto što liči na kanabisovo ulje, uzimaju ogroman novac od bolesnih”.

  • Također, nisam siguran ni da je farmaceutskim kućama stalo, koje istina nikada nećete čuti da su protiv, ali isto tako ne daju ni podršu vodeći se tim da bi ulje kanabisa vjerovatno smanjilo prodaju nekih njihovih lijekova. Osim toga, postoje još i dvije grupe ljudi koje su za, ali koje, svaka na svoj način, usporava cjelokupan proces. Jedni su za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, ali da se ulje kanabisa proizvodi u BiH, a drugi su također za, ali da se ono uvozi. I jedni i drugi imaju privatni interes. Pacijente ne interesuje niko od njih, ono što im je važno jeste da dobiju recept od ljekara, odu u apoteku, kupe ulje kanabisa i koriste ga na način kako im je to doktor objasnio.

U cijelu priču oko legalizacije kanabisa u medicinske svrhe uključeno je više ministarstava u Vijeću ministara BiH. Magazinović kaže kako ovih dana obilazi nove ministre.

  • Razgovarao sam sa ministrom sigurnosti Nenadom Nešićem i ministricom civilnih poslova Dubravkom Bošnjak. Jasno su iskazali spremnost da sa svoje strane daju doprinos kako bi se priča što prije privela kraju, vidjet ćemo šta će od toga biti. Ranije sam razgovarao i sa Alenom Šeranićom, ministrom zdravlja u Vladi RS, koji otvoreno podržava legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Novog ministra zdravlja u Vladi FBiH Nediljka Rimca nisam upoznao, ali je stav Federalnog ministarstva zdravstva po ovom pitanju uvijek bio afirmativan.

Vijeće ministara BiH sredinom 2022. usvojilo je izmjenu Odluke o imenovanju članova Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga koja bi trebala pripremiti nacrt zakona kojim bi se kanabis legalizirao u medicinske svrhe.

Prema riječima Magazinovića, ono što sada treba da se desi jeste da se pomenuta Komisija, koju čine predstavnici različitih institucija, popuni.

  • Ono što znam je da je Ministarstvo sigurnosti BiH pokrenulo te aktivnosti i da na neki način pokušavaju to ubrzati, nakon čega će Vijeće ministara BiH potvrditi Komisiju koja će razmatrati ovo pitanje – kaže Magazinović.

Da li to znači da bi se priča oko legalizacije kanabisa mogla završiti do kraja godine?

Magazinović kaže kako se čuva predviđanja, jer su uglavnom nezahvalna, ali pominje sastanak entitetskih ministara i predstavnika državnih institucija koji bi se kod Nešića trebao održati već iduće sedmice.

  • Tema sastanka je – kako ubrzati proces legalizacije kanabisa u medicinske svrhe. Ako se na tom sastanku svi akteri slože onako kako su to uradili u bilateralnim razgovorima, onda bi vaše predviđanje do legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe u BiH dobijemo do kraja godine, moglo biti i realno – dodaje Magazinović.

IZMJENA ZAKONA

No, osim stvari koje treba uraditi Vijeće ministara BiH i Komisija, važno je, kaže naš sagovornik, pomenuti kako i na koji način izmijeniti postojeći Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

  • Zakon po meni treba izmijeniti u jednom segmentu. U njemu piše da je kanabis zabranjen, ali da je dozvoljen u svrhe medicinskog istraživanja. Mi smo davno nekad dobili preporuku od WHO da kanabis može i treba koristiti u medicinske svrhe, ali je pogrešno prevedena formulacija sa engleskog jezika. Ta njihova preporuka sadrži riječi “in medical purposes”, dakle, u medicinske svrhe, a u našem Zakonu je to pogrešno prevedeno i involvirana formulacija u svrhe medicinskog istraživanja. To je ovo što imate na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, gdje mogu uzgajati kanabis, uzimati ekstrakte, izučavati, ali niko to ne može koristiti u svrhu liječenja – navodi Magazinović.

Podsjetimo, Parlament BiH je u novembru 2005. usvojio Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, koji je na snagu stupio u februaru 2006. Prema ovom Zakonu, kanabis i svi njegovi derivati i preparati svrstani su na listu zabranjenih supstanci čiji su uzgoj, proizvodnja, promet, posjedovanje i upotreba zabranjeni osim u svrhe medicinskog ili naučnog istraživanja, ili u sudskomedicinske, nastavne ili policijske svrhe.

Interesantno je, dodaje Magazinović, da se u ovom zakonskom rješenju brojne druge opojne droge nalaze na listi supstanci čije je korištenje dozvoljeno uz nadzor, među kojima je i kokain.

  • Kanabis je kod nas strožije tretiran nego kokain, opijum, morfij. Postoje dvije tabele, prva je strogo zabranjeno i u njoj je između ostalog i kanabis. Navodi se kako je zabranjena biljka i njeni dijelovi, ekstrakti, tinkture, ulja i svi aktivni sastojci biljke. U koloni dva se navodi – dozvoljeno pod posebnim uvjetima, u šta spada i liječenje, ali kanabisa ni tu nema. Zadatak Komisije je da ga prebaci u tu kolonu. Ono što je važno znati je da u biljci ima na desetine kanabinoida, a jedan od njih je THC koji je halucinogen. Svi ostali rade korisne stvari za organizam. No isto tako treba naglasiti da ulje kanabisa ne sadrži halucinogenu tvar nego je lijek kao i svi drugi – zaključio je Magazinović.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE