HOĆEMO LI IZBJEĆI VELIKU KRIZU: BH. EKONOMIJA U 2021. SKAČE ZA ŠEST POSTO

Ako mjere socijalne distance usljed pandemije virusa korona ostanu na snazi duže nego što se očekuje, mogle bi proći godine prije nego što se ekonomija vrati na nivo iz 2019., stoji u najnovijem globalnom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj za regione u kojima su aktivni, a u kojem se govori i o regionu zapadnog Balkana.

Ilustracija

Što se tiče BiH, ako se ostvare predviđanja o bržem savladavanju krize, naglašavaju da bi ekonomija mogla doživjeti skok od šest odsto naredne godine, a ove godine se očekuje pad od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Ističu da se u našem regionu mogu očekivati ne samo socijalne, već i političke posljedice, ne precizirajući na šta se to konkretno odnosi.

Najveći pojedinačni pad za BiH, prema izvještaju, očekuje se od doznaka iz inostranstva, za koje se ističe da iznose 11 odsto ukupnog BDP-a BiH. Ovaj pad će, kako je istaknuto, imati negativni uticaj na potrošnju, a zatvaranje granica i fabrika će se odraziti na ograničavanje izvoza i prekidanje lanaca snabdijevanja prema glavnim ekonomskim partnerima.

  • Oporavak će ovisiti o postepenom ublažavanju domaćih mjera kako bi se suzbilo širenje virusa, a situacija vratila u normalnost u drugoj polovini godine – naglašeno je.
  • BiH, Sjeverna Makedonija i Srbija, koje imaju snažnu proizvodnu bazu, mogle bi najviše biti pogođene disrupcijom globalnih lanaca snabdijevanja. Albanija i Crna Gora, koje se jako orijentišu ka turizmu, negativno će biti pogođene ograničavanjem kretanja ljudi – istaknuto je.

Ocjenjuje se da će najpogođenije industrije u BiH biti tekstilna industrija, industrija namještaja te proizvođači obuće s obzirom na to da, kako je naglašeno, većina ima partnere u Italiji. Osim ovih oblasti, među posebno pogođenima će biti saobraćaj, uslužni sektor, građevinarstvo i prehrambena industrija.

Slično kao i u izvještajima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, ističe se da je rast u BiH usporio i prije korona krize, podsjećajući na podatke s kraja 2019. i početka 2020. godine.

  • Rast u BiH je usporio na 2,6 odsto u 2019. godini, sa 3,7 odsto u 2018. godini, primarno zbog blagog pada industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Na strani potrošnje ekonomija je iskusila pad izvoza, posebno u oblasti baznih metala i rudarskih proizvoda – istakli su oni.

U istom periodu, prije izbijanja korona krize, privatna potrošnja je prošle godine povećana na 2,4 odsto u poređenju sa 2018. godinom, te naglašavaju da je to za jedan procentni poen više nego u prethodnom periodu.

Beata Javorik, glavna ekonomistkinja EBRD-a, rekla je da je za oporavak svjetske ekonomije važno da se nastavi ekonomsko povezivanje i učvršćivanje otpornosti.

  • Kriza je masovno pogodila svijet i oporavak će biti jednako izazovan. Sada nije vrijeme da pribjegavamo ekonomskom nacionalizmu i protekcionizmu, nego je vrijeme da se oblikuje bolja budućnost kroz međunarodnu posvećenost slobodnoj trgovini, rješavanje klimatskih promjena i ekonomsku saradnju – rekla je Javorikova.

Najpogođenije grane

Tekstilna industrija

Industrija namještaja

Proizvođači obuće

Saobraćaj

Uslužni sektor

Građevinarstvo

Prehrambena industrija

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.