HRVATI IZ BIH PREPREKA HRVATSKE ZA ULAZAK U ZONU SCHENGENA

Hrvati iz Bosne i Hercegovine mogli bi koštati Hrvatsku ulaska u zonu Schengena. Iako su naše zapadne komšije, prema ocjeni Evropske komisije, ispunile sve potrebne tehničke uvjete, da bi Hrvatska postala dio Schengenskog prostora potrebna je podrška Vijeća Evropske unije (EU), a tu kao potencijalna prepreka "na scenu stupaju" i vlasnici hrvatskih putovnica iz naše zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je Evropska komisija već uputila poziv državama članicama EU-a da u Vijeću razmotre ovo pitanje, izvjesno je da ono neće stići na dnevni red prije jeseni naredne godine. A kada se konačno nađe na dnevnom redu, podrška nekoliko zemalja EU-a je u najmanju ruku upitna.

Među članicama koje nisu oduševljene mogućnošću ulaska Hrvatske u Schengen je Holandija, iz koje se među razlozima nemogućnosti integracije Hrvatske u Schengenski prostor izdvaja i veliki broj hrvatskih državljana koji žive u BiH, koji bi se nakon ulaska Hrvatske u Schengensku zonu, ocjenjuju, mogli neometano i bez ikakve kontrole kretati unutar EU-a. Ističu također da je granica između Hrvatske i BiH isuviše porozna, naročito njen hercegovački dio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među protivnicima bi, sudeći prema dosadašnjoj argumentaciji, mogli biti Francuska i Njemačka, a izvjesno je da Slovenija neće dati “zeleno svjetlo”, ukoliko se prethodno ne riješi spor između tih dviju zemalja oko granice na moru. Odluku Evropske komisije već su ocijenili kao “političku”, a glasne kritike jasno ukazuju kakav je stav Slovenije prema integriranju Hrvatske u Schengenski prostor.

Bila odluka Evropske komisije politička ili ne, ona nužno ne znači da će BiH u skorijem periodu graničiti sa Schengenom. Rumunija i Bugarska, primjera radi, godinama čekaju ulazak u Schengen, uprkos ocjeni Evropske komisije da su ispunili sve tehničke uvjete.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uprkos pohvalama Evropske komisije na račun Hrvatske, naše zapadne komšije, upozorio je komesar za migracije i unutrašnje poslove Dimitris Avramopoulos, ipak moraju ispuniti neke tehničke uvjete, poput jačanja nadzora vanjskih granica, naročito onih prema BiH. Samo za ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak Hrvatske u Schengen je iz fondova EU-a izdvojeno 160 miliona eura.

Pitanje koje se nameće jeste šta bi za BiH značio ulazak Hrvatske u Schengen. S jedne strane, to bi predstavljalo jednu granicu manje na putu prema unutrašnjosti EU-a, dok bi, s druge strane, to sigurno značilo potrebu naoružavanja strpljenjem onima koji namjeravaju prelaziti granicu sa Hrvatskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako iz Ministarstva sigurnosti BiH ističu da za građane BiH neće biti značajnijih promjena, izvjesno je da će, za početak, gužve kojima na graničnim prijelazima sa Hrvatskom svjedočimo u ljetnim mjesecima postati još veće, s obzirom na strožije uvjete prelaska granice i pojačanu kontrolu. Otežano će, pored kretanja ljudi, biti i kretanje roba preko granice, što će predstavljati dodatno opterećenje domaćim izvoznicima koji svoje robe plasiraju na hrvatsko tržište.

Druga izvjesna mogućnost je da će BiH, mnogo više nego što je to slučaj danas, postati “omiljena” tranzitna zona migrantima koji nastoje stići do zemalja zapadne Evrope. Spoznaja da ih do Njemačke, Austrije ili neke treće evropske zemlje dijeli samo jedna granice bit će neodoljiv mamac hiljadama migranata koji već sada predstavljaju ogromno opterećenje za slabo kapacitirane institucije BiH.

Međutim, ulazak Hrvatske u Schengen je još hipotetička mogućnost čija je realizacija “na dugom štapu”, te, uzimajući u obzir postojeće stavove i dosadašnja iskustva Rumunije i Bugarske, sigurno neće biti izazov građanima BiH sa kojim će se suočavati u narednih nekoliko godina.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE