HRVATI NAJDEBLJI MUŠKARCI U EVROPI

Hrvatska je, prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, najgora zemlja kad je u pitanju prekomjerna tjelesna masa, piše u utorak Jutarnji list.

Uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne mase su hrvatski muškarci jer ih čak 73 posto ima višak kilograma, a udio preteških muškaraca najniži je u Francuskoj i iznosi 53 posto. Najmanji postotak žena s prekomjernom težinom u EU ima Italija (37 posto), a udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58 posto.

  • Debljina je jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora”, objašnjava Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja.

Prema procjenama iz publikacije OECD-a “The Heavy Burden of Obesity”, prekomjerna tjelesna masa povezuje se u Hrvatskoj s očekivanim smanjenjem trajanja života za tri i pol godine. Prema projekcijama, do 2050. godine prekomjerna tjelesna masa bit će odgovorna za 75 posto slučajeva dijabetesa (167.000), 10 posto kardiovaskularnih bolesti (279.000), 7 posto slučajeva demencije (20.000) i 5 posto slučajeva raka (16.000).

Povećanje problema s prekomjernom težinom tijekom lockdowna primijećeno je u više europskih zemalja. Istraživanje njemačkog Instituta Robert Koch pokazalo je da se samo u početnoj fazi pandemije prosječna tjelesna masa povećala za jedan kilogram. Za takvu promjenu inače bi trebalo deset godina.

  • Epidemiološke mjere zbog covida utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice zatvaranje teretana, škola i slično. Ako se manje krećete, ne bavite se sportom, a više ste pred ekranima, što je popraćeno i većim postotkom unosa grickalica i druge nezdrave hrane. Sve te indirektne štete koje nam je donio covid tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom”, smatra predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka Davor Štimac.

U hrvatskoj statistici prekomjerne tjelesne mase posebno preveliku masu ima 27,3 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine, 45,1 posto u dobi od 25 do 34 godine, 59,8 posto onih od 35 do 44 godine te čak 66,6 posto ljudi u dobi od 45 do 54 godine. Osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine suočit će se sigurno uz prekomjernu težinu s razvojem neke ozbiljnije bolesti.

Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, od čak 35 posto u dobi od osam godina prema CroCOSI istraživanju (Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019.), što Hrvatsku svrstava među najpogođenije europske države. Prisutnija je u jadranskoj regiji i ruralnim područjima, upozorava Sanja Musić Milanović.

Hrvatska nema akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne težine od 2012. godine. Posljedice se već sigurno osjećaju, prenosi Hina.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

POVEĆANA POTROŠNJA MEDICINSKOG KISIKA: ŠTA ČEKA BIH U NAREDNIM DANIMA?

0
Pogoršana epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini, izazvana četvrtim talasom koronavirusa, povećala je potrebu zdravstvenih ustanova za medicinskim kisikom neophodnim u borbi protiv COVID-19.