HRVATSKA: GOVOR MRŽNJE NAJUČESTALIJI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

U organizaciji Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava Zagreb u Hrvatskom novinarskom domu održava se međunarodna konferencija "Dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje“ na kojoj sudjeluje više od 100 sudionika iz 21 države članice Europske unije, javlja Anadolu Agency.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Elina Grundstrom, članica finskog Vijeća za medije, istaknula je uoči konferencije kako u Finskoj u svim tradicionalnim medijima, kako u onim zabavnim, ženskim magazinima, pa tako i u političkim glasilima, postoji tradicija poštivanja novinarskih smjernica, što osigurava izbjegavanja lažnih vijesti.

  • Nemamo ni govora mržnje jer jer novinarske smjernice vrlo jasno kažu kako nije dopušteno objavljivati nikakav oblik govora mržnje. Ne možemo nadzirati čitav internetski prostor, ali možemo pripaziti na našu novinarsku etiku i informirati javnost kao pouzdani izvori – kazala je Grundstrom.

Finska je, između 37 zemalja, većinom članica EU, na vrhu liste slobode medija, kao i među vodećima po povjerenju u medije, a na posljednjim izborima održanima u toj zemlji uočeno je kako tijekom kampanje nije bilo široko rasprostranjenih lažnih vijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kristof De Busser, viši inspektor belgijskog Odjela policije Antwerpena koji radi na obuci lokalnih policijskih službenika o zločinima iz mržnje, kazao je kako je tijekom tri posljednje godine rada na ovom području zabilježen porast od 51 posto na području kriminalnih radnji povezanih s mržnjom i rasizmom.

  • Tijekom jednoipolsatnog treninga policijskim službenicima dajemo osnove onoga što mi trebali znati o zločinu iz mržnje – kazao je De Busser.

Tena Šimonović Einwalter iz hrvatskog Ureda pučke pravobraniteljice istaknula je kako su izazovi s područja zločina iz mržnje i govora mržnje slični u većini zemalja Europe te kako je važno analizirati tuđa iskustva kako bi se ona mogla primijeniti na Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj aktivnosti protiv navedenog oblika kriminaliteta provode nevladine udruge, Ured pučke pravobraniteljice, Državno odvjetništvo, sudovi itd., koji su objedinjeni Radnom skupinom za zločine iz mržnje.

  • Prijave za zločin iz mržnje u porastu su zadnjih godina, što se može dovesti u vezu s porastom govora iz mržnje na internetu. To su komentari ispod članaka i to su stvari koje ljudi objavljuju na društvenim mrežama. Imamo više ljudi koji govore javno i u javnosti kao nikada prije. Sigurno je i da društvena klima ne pridonosi smanjenju govora mržnje – kazala je Šimonović.

Istaknula je kako je često teško utvrditi je li riječ o govoru mržnje ili je riječ o govoru mržnje u širem smislu, koji nije kazneno djelo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Statistika se može analizirati preko sudskih postupaka, ali većina onog što se dogodi na internetu ne bude procesuirano jer je riječ o brojnim primjerima.

  • Postoji velika incidencija govora mržnje među mladima, što je sigurno zabrinjavajuće – navela je Šimonović.

U Hrvatskoj su učestali slučajevi govora mržnje vezani uz rasnu ili etničku pripadnost te političke opredjeljenje, odnosno vrijeđanje političkih neistomišljenika, slijedi govor mržnje prema LGBT osobama, ali i prema svim ostalim skupinama.

  • Prostor društvenih mreža još uvijek je neregulirano područje. Mi se nakon prijave govora mržnje najčešće obratimo samoj društvenoj mreži gdje tražimo uklanjanje govora mržnje, što nije najbolje rješenje, jer sud ili neko drugo regulacijsko tijelo je ono koje bi trebalo odlučiti što je govor mržnje, a što ne – kazala je Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava Zagreb.

U sklopu konferencije “Dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje“ predstavljen je “Priručnik o dobrim praksama suzbijanja govora mržnje i zločina iz mržnje”, koji donosi pregled 24 različita primjera prevencije, informiranja javnosti, podizanja svijesti, praćenja i procesuiranja te pružanja zaštite žrtvama zločina iz mržnje i govora mržnje, koji institucije i organizacije civilnog društva provode diljem Europske unije.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE