HRVATSKA TREBA IZVRŠITI PRITISAK NA EU ZBOG MIGRANATA U BIH

Migracije su stalni proces, ovisno o povijesnim okolnostim s više ili manje intenziteta. Teško da će se migracije ikada riješiti i pitanje je treba li ih uopće doživljavati kao problem. Potrebno je prije svega pokušati riješiti izvore odnose razloge za povećanje intenziteta migracije na samom izvoru, a ostalo regulirati kroz pravnu ragulativu upravljanja migracijskim procesima.

Hayat

Smatra to Marita Brčić Kuljiš, profesorica na Filozofskom fakultetu u Splitu i koordinatorica prve međunarodne konferencije „Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija: Refleksije na europska društva i države 21. stoljeća“ koja će 26. oktobra biti održana u Splitu, u organizaciji Instituta za migraciju i narodnosti iz Zagreba i saradnju Filozofskog fakulteto Sveučilišta u Splitu, piše Al Jazeera Balkans.

Policija strategija za migrantsku krizu

Prema podacima Evropske komisije Europska unija suočena je s najozbiljnijom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata, premda iz Evropske komisije navode da broj dolazaka migranata u EU pada već treću godinu zaredom, tako da je na vanjskim granicama EU-a 2018. zabilježeno oko 150 000 nezakonitih prelazaka, što je znatno manje nego 2015, kada je nezakonitih ulazaka u EU bilo najviše.

Hrvatska, kao i Europska unija općenito, kaže Brčić Kuljiš, nema migrantsku strategiju. Odustalo se od zadanih kvota jer to nije funkcioniralo, a trenutno je EU u fazi dobrovoljnosti odnosno spremnosti država da prime imigrante koji brodovima dolaze do Italije, Malte ili bivaju spašeni na Sredozemlju.

„Jedinu strategiju koju ima (Hrvatska) je kako (policija, vojska) spriječiti ulazak imigranata iz Bosne i Hercegovine na područje Republike Hrvatske, odnosno na područje Europske unije“, kaže Brčić Kuljiš. Za nju je još zanimljivije da se Hrvatska trenutno nalazi u procijepu između dva suprotstavljena fenomena – masovnog iseljavanja domaćeg stanovništva – i nezainteresiranošću za useljenjem potencijalnih migranata.

Komentarišući optužbe na relaciji između BiH i Hrvatske u vezi migranata koji iz BiH prelaze u Hrvatsku, odakle ih hrvatske vlasti vraćaju ponovo nazad u BiH, Brčić Kuljiš kaže da politizacija vodi samo podizanju tenzije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine zbog neriješenih odnosa između tih država.

„Hrvatska je dobila zadaću iz Europske unije da brani vanjske granice, i to je ono što Hrvatska slijepo odrađuje, a da pritom ne vodi računa da bi kao članica EU-a mogla vršiti pritisak na EU općenito da se problem velikog broja imigranata riješi u Bosni i Hercegovini”, kaže ona.

“Obzirom da se zima bliži, za očekivati je da će pritisak imigranata iz BiH na granice RH biti sve veći”.

Ksenofobija i antimigrantske stranke

Jedna od tema najavljene konferencije u Splitu bit će i ksenofobija kao i antimigrantske političke partije. Brčić Kuljiš kaže da rezultati Centara za mirovne studije iz 2017. godine pokazuju da se nivo ksenofobije u Hrvatskoj smanjio prema Srbima, muslimanima (koji žive u Hrvatskoj) i Romima, ali da je porastao u odnosu na migrante i tražitelje azila.

„Naši nacionalizmi su religijski nacionalizmi, pa se naša ksenofobija usko vezuje uz religijsku pripadnost. Isti slučaj je i kod imigranata koji su u zadnje vrijeme postali objekt prema kojem iskazujemo netrpeljivost prvenstveno zato jer su većinom muslimanske vjeroispovijesti“.

„Što se tiče antiimgrantskih stranaka, u RH je na sceni umivena radikalna desnica koja se pretvara da je desnica centra i iz tog razloga nema potrebe da se razvijaju sistemske antiimigrantske stranke. One se naravno neće javno deklarirati kao antiimigrantska stranka, ali će njihove politike, po potrebi, ukazivati na antiimigrantske stavove“, kaže Brčić Kuljiš. Ona ne misli da bi u Hrvatskoj moglo doći do stvaranja profilirane antiimigrantske stranke, jer, ocjenjuje Brčić Kuljiš, za imigrante Hrvatska uopće nije poželjna destinacija.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.