Gospodine Hurtiću, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu upućen je u parlamentarnu proceduru i Zastupnički dom FBiH razmatrat će ga na sutrašnjoj sjednici. Danas protesti upravo zbog ovog zakona, jedan broj sindikata ga ne podržava, zbog čega protestuju. Šta je sporno za njih u ovom zakonu?
- Radi se o perfidnoj igri. Podsjećam da ovi isti sindikati, , dežurna strašila kako ih ja zovem su protestovali 2016. godine kad je usvojen Zakon o radu pod izgovorom da će 100000 ljudi biti otpušteno. Međutim, taj zakon kad je usvojen rezultirao je novim zapošljavanjem 80 hiljada radnika i oni sada šuti. Jedan od ovih kojih se obratio je penzioner ali je još predsjednik Sindikata. Nije radnik a predsjednik Sindikata. Svi dolaze iz javnog sektora. Mi ovdje nemamo radnike iz privatnog sektora kojih se ovaj zakon najviše tiče. Cilj onih koji protestuju nije da štite radnike nego privilegije u javnom sektoru. Pandemija mnoge u javnom sektoru nije očešala. Mnogi nisu radili a uredno su primali plate, tople obroke, regrese.Oni koji su podnijeli teret pandemije su radnici u privatnom sektoru koji su otpušteni i do danas nisu primili platu. Oni žele da ne bude usvojen zakon koji te radnike iz privatnog sektora u budućim uslovima pandemije, nesreće stavlja u nepovoljni položaj. Odnosno da i ostali radnici iz javnog sektora zajedno s njima nose teret kriza i pandemija. Član 10 Zakona koji kaže da kolektivni ugovori i sve privilegije u javnom sektoru mogu biti korigovani sa Zakonom kako bi se pomoglo radnicima u privatnom sektoru koje ovi ne podržavaju.
Gospodine Hurtiću, zbog čega je bilo potrebno mijenjati postojeći zakon o radu? Koje su to manjkavosti, pogotovo u vanrednim stanjima poput ovog koje nas je trenutno zadesilo?
- Mi ne želimo da dođemo u situaciju da poslodavac mora da otpušta čak i kada ne želi. Nemamo uređeno ponašanje poslodavca u vrijeme pandemije. Imamo naredbe Kriznih štabova koje poslodavci ne mogu izvršiti jer time krše Zakon o radu. Naime, taj i ostali zakoni ne prepoznaje stanje nesreće. Poslodavac dolazi u situaciju da ako provede narebu Kriznih štabova, krši zakon a ako ne provede izlaže se krivičnoj prijavi. Moramo zatvoriti zakonsku rupu. Mi ne možemo znati kakvo nas vrijeme, situacija očekuje u septembru.
Mnogo se polemisalo o tome da su parlamentarci primali plate i kada nisu radili, redovno su im iz bužeta isplaćivani i topli obrok i prijevoz, paušali, mijenja li se u ovom zakonu i sve ovo što sam navela? I danas niz javnih institucija ima skraćeno radno vrijeme, do 13 sati. Plate su pune. Hoće li se to mijenjati?
- Neće se mijenjati. Predviđeno je skraćno radno vrijeme. Ako Krizni štab naredi u cilju očuvanja zdravlja prorijedi broj ljud, umjesto 20 mora raditi pet ljudi, morate organizovati smjene ili skraćeno radno vrijeme. Ono što je laž, od ovih ljudi da kada ovaj Zakon stupi na snagu radit ćete 72 sata a primat ćete 300-400 maraka plate. Ovaj zakon ako se usvoji sutra, ne važi. Važi samo u vrijeme nesreće, kada ga proglase određene institucije i onda tada zakon stupa na snagu dok traje nesreća.
Može li doći do zloupotrebe zakona, da vlast proglašava stanje nesreće i kada to nije potrebno, kako to navode iz sindikata?
- To su misli bolesnih ljudi koja vjeruju još bolesniji. Zašto bi to vlast radila? To može biti samo u propisanim uslovima, poplave, zemljotresa, pandemije. To pokazuje kako imamo bolesni dijalog sa ljudima Zaista je sramno da je njima preče da ljudi gube poslove, nego da ostaju na poslovima.
Video pogledajte OVDJE
(Faruk Durmišević)
