HUTBA POVODOM 500. GODIŠNJICE IMENOVANJA GAZI HUSREV-BEGA ZA NAMJESNIKA BOSNE

U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu danas je Mensur-ef. Malkić, direktor Gazi Husrev-begove medrese i prvi imam te džamije, kazivao tematsku hutbu, u okviru manifestacije "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata".

Prije 500 godina Gazi Husrev-beg je imenovan za namjesnika Bosne, 15. septembra 1521. godine. Husrev-beg je zbog velikih zasluga u osvajanju Beograda dobio epitet „gāzī“ koji je postao sastavnim dijelom njegova imena. Gazi Husrev-beg se ubraja u red najznačajnijih namjesnika s najdugoročnijim i najupečatljivijim utjecajem na Bosnu i Hercegovinu.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, odnosno Gazi Husrev-begov vakuf, u saradnji sa Gazi Husrev-begovom medresom i bibliotekom, te organizacijama i institucijama koje baštine sjećanje na Gazi Husrev-bega, organizovao je manifestaciju „Dani Gazi Husrev-begovih hajrata“, s ciljem ukazivanja na Gazi Husrev-begov značaj i veliki doprinos u sveukupnom razvoju Sarajeva i Bosne i Hercegovine. I današnja hutba, svojevrsno je podsjećanje na njegove hajrate i vakufe s ciljem uzimanja pouke iz njegovog plodonosnog života, mudrih odluka i dobrih djela. Manifestacija će trajati do 5. oktobra.

Hafiz Malkić je na početku hutbe podsjetio na 261. kur’anski ajet, a sadržaj hutbe prenosimo u cjelosti.

  • Oni koji imanja svoja troše na Allahovu putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.“ (Al-Baqara, 261)

Gazi Husrev-beg, hodeći odlučno vjerničkim putem, na polju dobročinstva ostavio je veliku zasadu dobrih djela s namjerom i plemenitim ciljem da njegovi hajrati i vakufi, stoljećima nakon njegove smrti, budu od koristi ljudima, a prožet nadom da će mu od trajnih dobročinstava i zadužbina neprestano sevapi pristizati i kabur osvjetljavati.

U mudrostima sa Istoka spominje se da je u Bagdadu mudri Behlul, brat halife Haruna er-Rešida, iskopao u mezarju jedan kabur u kojem bi ponekad ležao tokom dana. Saznavši za njegov postupak jednog dana halifa Harun er-Rešid poslao je svoje čuvare da ga pronađu i dovedu kod njega. Nakon što su ga zatekli kako spava u kaburu probudili su ga i poveli pred vladara. Idući putem sa vojnicima Behlul se bunio i ljutio što su ga probudili, i u takvom stanju stigao je do halife, do brata, koji ga sa osmijehom upita: „Zar se buniš što su te vojnici probudili i doveli kod mene?“ Behlul je, sa istom ljutnjom, počeo da se obraća svom bratu velikom halifi: „Sanjao sam da sam vladar i da imam svoju vojsku, velik i lijep dvorac, u dvorcu sluge, sanjao sam da imam veliku slavu, ugled i čast. Kada su me vojnici probudili, sve to je u trenu nestalo.“ Halifa Harun er-Rešid se nasmija i upita ga: „Mogu li ljudi vjerovati onome što se dešava i što imaju u snovima? Zar mogu vjerovati vlasti, moći, počastima koji im se pojavljuju u snovima?“ Behlul pogleda halifu i njegove čuvare i upita: „Kaži mi, o vladaru, koja je razlika između moje imaginarne, zamišljene, nestvarne vlasti iz sna i tvoje realne, stvarne, prave vlasti na ovom svijetu? Moja vlast, moj hilafet prošao je i završio se kad sam se probudio, odnosno, kada su me tvoji vojnici probudili, a tvoja vlast i tvoj hilafet će završiti kada ti umreš.“

Tako je mudri Behlul svome bratu opisao naizgled stvarnu vlast halife – kao jedan san koji malo duže traje ali koji mora završiti kao što završavaju sve stvari na dunjaluku. Rijetki su oni vladari koji su svjesni prolaznosti vlasti i moći, jer većinu obuzme osjećaj moći koji ih ponese i uspava pa, tek kad izgube vlast i moć onda se probude i osvijeste. Stanje svijesti, osjećaj svijesti kod ljudi opisao je hazreti Alija kazavši:

„Ljudi su spavači u životu na ovome svijetu. Tek kad umru, probude se.“

Poštovana braćo i sestre!

Po mišljenju mnogih, osjećaj moći i vlasti nije nadvladao mudrog i plemenitog Gazi Husrev-bega. Vjernički osjećaj pomogao mu je da ostane budan i svjestan, takvaluk-bogobojaznost ga je vodila i pomogla u poimanju suštine ovog svijeta i njegove uloge na dunjaluku. Zahvaljujući svijesti da mu je Uzvišeni Gospodar dodijelio djelić vlasti i podario imetak na privremeno korištenje Gazi Husrev-beg je, u ime Dragog Boga, sav svoj imetak uvakufio za opću dobrobit, na korist ljudima i budućim generacijama, i postao najveći bosanskohercegovački vakif i dobrotvor.

Gazi Husrev-begovi hajrati su različitih namjena i sadržaja, od humanitarnih – jer je sagradio imaret-kuhinju za siromašne; musafirhanu koju su koristili putnici namjernici i drugi; vjerskih i duhovnih – sagradio je monumentalnu džamiju i mekteb, zatim Hanikah u kojem su naobrazbu i odgoj stjecali derviši; edukativnih – sagradio je Medresu u okviru koje se razvila i biblioteka, te ekonomskih i privrednih – sagradio je bezistan i tašlihan, trgovačke centre tog doba, i nekoliko stotina dućana od čijih kirija se izdržavao i širio njegov vakuf.

Poštovana braćo i sestre!

Sve ono što je utemeljeno s iskrenim nijetom da koristi ljudima prepoznaje se kao dobro i kvalitetno i to Gospodar svjetova pomaže.

Kroz Gazi Husrev-begov vakuf ogleda se i potvrđuje činjenica da je dobročinstvo trajna vrijednost, a dugovječnost i opstojnost njegovih hajrata gotovo pet stoljeća dokaz su iskrenosti i ispravnosti njegovog nijeta. Zato njegov vakuf egzistira, razvija se i traje.

Gazi Husrev-bega, njegove zadužbine i odnos vjernika prema njemu, lijepo je opisao pjesnik kada je kazao:

Naš emire Husrev-beže, diko Bosne ponosne,

pet stoljeća muʼmini ti ime s dovom pronose.

Tvoj se vakuf uvećavʼo baš kʼo zrno kurʼansko,

iz Sarajʼva vazda sʼjalo aška sunce nuransko.

Hair-dovu činimo ti svakog dana i džumom.

Hvala Bogu što nas čuva u Svom dinu jedinom.

Poštovana braćo i sestre!

Djela, vakufi i hajrati plemenitog Gazi Husrev-bega potvrda su njegove svijesti o prolaznosti dunjaluka ali i njegove želje i nijeta da iza svoga prolaznog života ostavi trag u gradu Sarajevu i državi Bosni.

Nakon smrti čovjeka meleki se pitaju o njegovoj poputbini za ahiret a ljudi o njegovoj zaostavštini na dunjaluku, kako u predaji od Ebu Hurejre, r.a., stoji:

„Kada čovjek umre, meleki upitaju:„Šta je donio sa sobom?“ a ljudi komentiraju: „Šta je ostavio iza sebe?“

I za meleke i za ljude Gazi Husrev-beg je pripremio isti odgovor, odgovor su njegovi hajrati, ostavio ih je da koriste ljudima a oni su mu i poputbina i zalog za džennetske perivoje.

Zato je ovaj veliki jubilej prilika da uzmemo pouku iz njegovog života i djela, i da razmislimo o svojim životima i djelima, da se zapitamo šta smo pripremili za ahiret a šta ćemo ostaviti na dunjaluku, da li samo koristimo ono što su naši dobrotvori ostavili iza sebe ili se trudimo da iza sebe ostavimo ono što će koristiti drugima i od čega će nam sevapi na ahiretu pristizati?

Molim Allaha, dž.š., da nam oprosti grijehe, da nam se smiluje i primi naša dobra djela, da se smiluje plemenitom Gazi Husrev-begu, da sačuva i oplemeni Gazi Husrev-begove hajrate. Amin, ja Rabbe-l-alemin.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

TURKOVIĆ-SOBOTKA: AUSTRIJA NASTAVLJA PODRŽAVATI PROCES EVROPSKIH INTEGRACIJA BIH

0
Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković sastala se danas s predsjednikom Nacionalnog vijeća Republike Austrije Wolfgangom Sobotkom.