I U SEDMOJ DECENIJI ŽIVOTA MILA IZRAĐUJE NARODNU NOŠNJU: ŽELJA MI JE DA ZANAT NEKO NASLIJEDI, DA NE ODE U ZABORAV

Mila Šteko iz Tomislavgrada i u sedmom desetljeću svoga života njeguje zanat ručnog izrađivanja narodnih nošnji, a od zaborava otima i čuva tradiciju izrade i unikatnih stolnjaka, torbi i ostalih rukotvorina.

Milini radovi svoj su put pronašli ne samo do ljubitelja tradicije u Bosni i Hercegovini, nego i Europe i drugih kontinenata.

Njezine nošnje osim starog kontinenta mogu se pronaći i kod duvanjskih iseljenika na drugim kontinentima, a svoje radove izlagala je na sajmovima u BiH, Hrvatskoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji, a neki od njih bili su izloženi i u muzejima za starinu.

Milina priča i izrada modnih detalja počela je odmah nakon Domovinskog rata kada se osnovalo lokalno kulturno umjetničko društvo, a do tada se bavila privatnim obrtom šivanjem i popravkom odjeće po mjeri.

  • Prvo sam napravila nekoliko komada narodnih nošnji za mlađe uzraste iz tog našega kulturno umjetničkog društva i kada je naš narod to vidio počele su malo veće narudžbe – kazala je Mila Šteko u razgovoru za Fenu.

S izvornim narodnim nošnjama iz ovoga kraja Mila je opremila više kulturno umjetničkih društva u općini Tomislavgrad, zatim društva koja su osnovali duvnjaci u dijaspori poput KUD “Duvanjske Rose” u Bernu, a narodne nošnje radila je i za kuprešake, širokobriježane te izvan granica BiH prema središnjoj Europi.

Izrada narodnih nošnji obavlja se s velikom preciznošću

Mila pojašnjava kako se narodna nošnja radi s velikom preciznošću i po uzorku koju želi naručitelj.

  • Ako naručitelj želi izvornu svoju nošnju tada sa sobom donese uzorak odnosno mustru ili se pozajmi iz muzeja koji to čuvaju i temeljem toga ja radim jednu, dvije ili više komada zavisi koliko se naruči – kazala je Šteko.

Izrada narodnih nošnji uglavnom se obavlja ručno i s velikom preciznošću što uzima i dosta vremena. Neki detalji se rade šivaćom mašinom i uglavnom su to nijanse oko košulja.

  • Izrada nekih dijelova nošnji je jako zahtjevna, poput muškog prsluka s izrazitim i ukrasnim detaljima, odnosno vezovima, koji uzimaju od dva do tri mjeseca rada – kaže Mila.

Ističe kako kompletnu mušku narodnu nošnju čini prsluk, košulja, čakšire, opanci, anterija i kapa, dok su sastavni dijelovi ženske narodne nošnje košulja, čerma, pregača, pojas i šudar kapa koja se pravi ovisno radi li se o djevojci gdje idu plete dok je kod ostalih drugačije.

Mustru odnosno uzorak za izradu duvanjskih nošnji na početku je pronalazila kod rijetkih mještana ovog kraja i mogu se, kako kaže, na prste nabrojati tko ih ima, a tako je i u drugim okolnim krajevima od Kupresa, Rame i dalje prema Hercegovini.

  • Vrijednost jedne narodne nošnje za mušku ili žensku osobu kreće se oko 800 eura, s tim da prsluk sa svojim ukrasnim detaljima i vezovima najviše uzima kako vremena tako i posebnog materijala, ali s tim je pola posla gotovo – naglasila je Mila.

Nošnju uglavnom radi sama tek u nekim zahvatima mašinom ili ručno ovisno o svojim obvezama priskače joj kćer Zdravka.

Tkalački stan za izradu ženskih pregača, prostirki za kuću, prekrivača

Osim narodnih nošnji Mila radi i druge ručne rukotvorine poput šalova, muški pojaseva, papa, torbica, a za izradu ruta, ženskih pregača, prostirki za kuću, ponjava, prekrivača, zidnjaka koristi tkalački stan.

  • Većina od ovog nabrojanog se tkalo najviše od vune koja se najpre prala, čistila od prljavštine, sušila, česljala i raznim postupcima pripremala za obradu – dodaje Šteko.

U Milinom donjem dijelu kuće također se nalazi jedan starinski tkalački stroj (razboj za tkanje) koji je u ovom narodu poznat pod imenom – stan koji je još upotrebljiv.

  • Dok još nisu došli moderni šivaći strojevi i nije se toliko razvila trgovina, dosta kuća u našem kraju je imalo tkalački stan gdje su se žene sastajale i pekle zanat – s ponosom govori Mila.

Što se tiče materijala za izradu narodnih nošnji, kaže kako ih je uglavnom nabavljala s područja srednje Bosne, dok su materijali poput čoje stizali iz Zagreba, a posebne konce i ukrase pronalazila je i u Austriji.

  • Želja mi je da izradu narodnih nošnji hoće netko naslijediti, a najviše bih voljela da ima neka udruga u Tomislavgradu koju čine mlađe osobe, kojima bi se prenijelo naše znanje da ne ode duvanjska starinska kulturna baština u zaborav – na kraju je kazala Mila Šteko.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE