IMA LI EKONOMSKIH MJERA ZA POBJEDU NAD KORONOM

Zatvaraju se granice uglavnom po Evropi, privrednici upozoravaju falit će im repromaterijala pa će obim proizvodnje morati svesti na najmanji nivo, možda budu morali radnike slati i na prinudne godišnje odmore.

Piše: Melina Rašidović

Dok čekamo na konkretne poteze vlasti, u susjedstvu ih već povlače. Spasit će privredu pomažući u otplati kredita ili dijela nameta.

Hrvatska će, kazao je tamošnji premijer, ekonomiju pomoći tako što će odgoditi plaćanje poreza na dohodak, poreza na dobit i plaćanje doprinosa, a državnim budžetom će se nadoknaditi manjak tih sredstava.

  • Kod nas se apsolutno ništa ne radi. O svemu se diskutuje, samo se ne diskutuje o onome što je stravična opasnost za ovako slabu ekonomiju poput bh. ekonomije. Da treba sačuvati svako radno mjesto, da ne govorim koliko treba kreirati nekih radnih mjesta, nekim inovacijama I novim porizvodima. BIH ne radi ništa, naprotiv na sceni su blockade, mi nemamo ni budžet usvojen. Prema tome neko da nam hoće I pare uplatiti da nam pomogne, ne može. Da ne govorim koliko ugrožavamno I stavili smo sada zaista u veliku opasnost ekonomiju BIH dok se svijet uveliko sprema, upozorava, govori I čitavi paketi mjera su od SAD-a, Kine, da bi se ublažile posljedice. Ovo što govorim već danima, mnogo je teža kriza izazvana virusom zbog druge stvari. Dolazi do kontrakcije ekonomije uslijed pada I agregatne ponude I tražnje to je izuzetno opasno za ekonomiju. Znači trebamo koordinisano razmotriti da li odgoditi recimo plaćanje PDV-a da nije to na početku mjeseca, nego za kraj ili vrlo brzom intervencijom doći do toga da se PDV plaća po realizaciji. U sferi direktnih poreza vidjeti kako stimulirati one koji imaju dobit, da li im naplatiti porez na dobit ili ih stimulirati da održe nivo zaposlenosti. Jer budžeti će padati ne bude li prihod. U domenu poreske politike se nešto mora uraditi to su prvi koraci, sve one reforme koje se najavljuju, a nikad do njih ne dolazi da se pročisti I sa bankama se mora razgovarati vidjeti jer ukoliko dođe do pada kupovne moći to je katastrofa za privredu, to je dalji pad agregatne potražnje, a dalje I ponude. Onda trebamo ući detaljno u to kako stimulirati investcije, šta učiniti dalje da svaki privredni subjekt bude motiviran da zadrži ljude, ne da ih šalje pod lažnim izgovorom na kolektivni godišnji odmor I ostavlja bez Prihoda, kaže Svetlana Cenić, ekonomski analitičar.

Mjere poduzimaju I velika svjetska tržišta po put američkog ili kineskog. Do potresa ekonomije dolazi uslijed pada agregatne ponude ali I potražnje, kaže Cenić. Dok prijedloga od vlasti nema, priča struka.

  • Već sada ako posmatrate situaciju u SAD-u vidimo da smo pred globalnom recesijom što znači da to slijede sve zemlje svijeta, u smislu da poduzimaju hitne ekonomske mjere vrlo vjerovatno da će koroanvirus izazavati više ekonomske štete nego zdravstvene, to je sada izvjesno kao takvo blokirani su lanci snabdijevanja, blokriane su neke kompanije unutar BIH ne dobivaju repromaterijale i radnici se šalju kući. Vrlo vjerovatno da ćemo imati manju prognozui ekonomskog rasta već se sad može kazati otprilike na 1% ako bude ekonomskog rasta uopšte. Ono što sad vlast po uzoru na susjednu Hrvatsku ili Sloveniju može uraditi jeste da kordinisano djeluje na nivou entiteta i države, a predstavnici entiteta i države treba da kroz zajedničku ekonomsku kordinaciju pokušaju olakšati mjesec dva za privrednike u smislu plaćanja doprinosa po osnovu zapošljavanja zato što neće biti ekonomske aktivnosti s jedne strane, a morate tu osobu voditi kao zaposlenu. Da ne bi došlo do masovnih otpuštanja mora se interventno nešto uraditi kako bi se olakšalo privrednicima da premoste mjesec, dva… ako to ne uradimo sada može nas gurnuti u recesiju, kazao je ekonomiski analitičar Admir Čavalić.

Konkretni su I u Vanjskotrgovinskoj komori BIH. Kažu kako su kompanije angažirane na poslovima vanjskotrgovinskog prometa kako roba tako i usluga, imaju višestruke izazove pred sobom: vrlo otežan lanac snabdijevanja, ugrožen izvoz, a samim tim i likvidnost vezanu za naplatu od inozemnih partnera, te je u pojedinim sektorima proizvodnja već počela da se svodi na minimum.

Svjesni sveopće situacije smatraju da, kada je u pitanju privreda u BiH ima sve elemente krize, te zahtijeva krizno upravljanje i krizno komuniciranje. Od seta mjera predlažu krizne štabove, stabilizaciju lanca po modelu osiguravanja koridora za tranzit i transport roba, suspendiranja rata kredita, produžene rokove otplata kredita, te odnos domaćeg institucionalnog finansijskog sektora kako bi se hitno donijele mjere za ublažavanje posljedica nastalih u poslovanju kompanija u vanjskotrgovinskom prometu.

No, čini se biće mjera. Od sljedeće sedmice.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.