INOVATORICA IZ KONJICA OD ŠKROBA NAPRAVILA PLASTIKU

S ciljem pronalaženja rješenja globlanog problema izazvanog korištenjem plastike, Lamija Balić koristeći kukuruzni škrob, želatin, škrob od banane i krompira uspjela je izraditi četiri vrste bioplastike.

Upotreba plastike i plastične amabalaže predstavlja globalni ekološki problem. Plastici je potrebno jako puno vremena da se razgradi u prirodi i to više od 500 godina. A kada se nađe u prirodi postaje otrov koji šteti, ne samo našem zdravlju, već i stanju cijele planete. Naime, plastiku udišemo iz zraka, pada u kiši, a čak je i unosimo u sebe kroz određenu hranu koju konzumiramo. S ciljem rješenja ovog problema inovatorica iz Konjica, Lamija Balić osmislila je Biorješenje za zagađenje (Biolution for Pollution), a riječ je o proizvodnji bioplastike koji bi služila kao potencijalna zamjena za standardnu plastiku sa sličnim ili istim karakteristikama.

“Tokom samog procesa pripreme bioplastike koristila sam škrob kao glavnu komponentu uzimajući u obzir da se lako kombinira sa ostalim supstancama. U ovom slučaju to je bila voda, biljni glicerin i ocat. Napravila sam četiri vrste bioplastike: od kukuruznog škroba, želatine, škroba od banane i krompira. Proces pripreme bioplastike se odvijao u mojoj vlastitoj kuhinji, jer tokom kuhanja komponenti nije bilo štetnih gasova koju su isparavali niti je bilo otpadnih voda nakon završenog procesa pripreme. Nakon napravljenih prototipova došla sam na ideju kako da ih testiram i da ih uporedim sa karakteristikama standardne plastike. Na taj način sam uvidjela prednosti bioplastike. Testirala sam sljedeće karakteristike: koliko je bioplastici potrebno vremena da bi se razložila u tlu, vodi, transparentnost, fleksibilnost. Rezultati su me pozitivno iznenadili i htjela bih izdvojiti jedno od mjerenja, a to jeste da se bioplastika napravljena od škroba banane razložila kompletno nakon samo jedne sedmice”, za Business Magazine pojašnjava Balić.
Bioplastika je napravljena od prirodnih materijala i kao takva nije toksična i ne šteti okolišu, vrijeme za razgradnju bioplastike u tlu je brže nego kod standardne plastike, materijal potreban za proizvodnju je pristupačan i jeftin, a pojedini testirani prototipovi pokazuju bolje karakteristike u poređenju sa standardima plastike koju svakodnevno koristimo. Također, primjena ove četiri vrste bioplastike moguća je u svakodnevnoj upotrebi (plastične vrećice, boce, omot za hranu), modnoj industriji, gradnji i drugim oblastima.
Ideju za ovaj projekat Balić je dobila tako što je htjela pronaći adekvatno rešenje za aktuelni problem za okoliš

“Pošto sam svakodnevno bila izložena problemu zagađenja plastikom, kako u svom mjestu boravka, tako i putem interneta, odlučila sam se pozabaviti tim problemom. Naravno, nijedan uspješan projekat ne može proći bez poteškoća. Najveći izazov je bio pronaći adekvatne sastojke i mjeru koja bi bila zaslužna za kvalitet i uspješnost gotovog proizvoda. Sami proces od ideje do gotovog proizvoda je trajao skoro godinu dana, a najviše je vremena utrošeno na pronalazak idealne mjere svih sastojaka”, dodaje Balić.

Sa svojim projektom Balić je učestvovala na brojnim domaćim i međunarodnim takmičenjima gdje se okitila i medaljama. Prvo takmičenje na kojem se ovaj projekat pojavio bila je Bosanska naučna olimpijada (Bosnian Science Project Olympiad-BOSEPO) koja je održana u februaru prošle godine. Projekat je nagrađen zlatnom medaljom u kategoriji zaštite okoliša. Pobjeda na ovom takmičenju otvorila joj je mnoga vrata internacionalnih takmičenja.

“Na Međunarodnom takmičenju nauke i tehnologije (International Festival of Engineering Science and Technology- IFEST) održanom u Tunisu projekat je osvojio srebrnu medalju, te na Međunarodnoj olimpijadi srednjoškolskih genija (Genius Olympiad) održanoj u Njujorku također srebrnu medalju. U oktobru prošle godine sam imala priliku učestvovati na Međunarodnoj naučnoj olimpijadi MOSTRATEC održanoj u Brazilu, kao jedina predstavnica BiH gdje je projekat u konkurenciji od 700 projekata iz cijelog svijeta osvojio dvije bronzane medalje. Najznačajnije takmičenje jeste MOSTRATEC koje je okupilo najveći broj projekata iz cijelog svijeta i kao takvo potvrdilo status najvećeg takmičenja takve vrste na području Južne Amerike”, naglašava Balić.

Učešće na ovakvim takmičenjima i iskustvo koje se stekne Balić ističe da je neprocjenjivo pogotovo za mlade inovatore koji su u početnoj fazi realizacije nekog projekta koji mogu dobiti savjete od osoba sa dugogodišnjim iskustvom u cilju poboljšanja projekta.
“Posebno bih istaknula značaj upoznavanja novih kultura i tradicije, kao i predstavljanje vlastite, ali i upoznavanje velikog broja prijatelja na ovim takmičenjima, razmjenu ideja, iskustava”, dodaje Balić.
S obzirom da je predstavljala BiH na takmičenjima širom svijeta trebala joj je finansijska podrška, koja na sreću nije izostala. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, kao i Općina Konjic podržale su odlazak na takmičenja, dok je sredstva za put u Brazil obezbijedila kompanija GMS-Tvornica mašina Travnik.

Projekat je privukao mnogo pažnje prilikom pojavljivanja i prezentovanja na međunarodnim takmičenjima, ali i u BiH. Što se tiče razvoja i mogućnosti plasiranja proizvoda na tržište, Balić smatra da je potrebno uložiti još truda da se projekat unaprijedi i kao takav bude spreman za eventualno plasiranje na inozemnom tržištu, ali i u BiH.
„Svakako da imam u planu raditi na unapređenju projekta u vidu pronalaska i dodavanja prirodnih supstanci koje bi poboljšale kvalitet samog proizvoda, ali se zbog trenutnih fakultetskih obaveza ne mogu posvetiti u onolikoj mjeri projektu koliko bih lično željela. Nadam se da ću u skorije vrijeme imati priliku realizirati određene ideje za koje smatram da bi pozitivno uticale na daljnji razvoj ovog projekta”, dodaje Balić.

Balić ističe da inovatori u BiH nemaju dovoljnu podršku države u vidu finansiranja odlazaka na međunarodna takmičenja, kao i u ulaganja u projekte vezane za našu državu.
“Smatram da postoji mnogo inovatora u kojima se krije potencijal za rješavanje aktuelnih problema, samo im je potrebno stvoriti ambijent koji bi ih podstaknuo da razviju svoje ideje, rade na njima i budu uspješni u njihovoj realizaciji. BiH možda nema trenutno adekvatne uslove za takvo nešto, ali vjerujem da ih je moguće stvoriti uz društveno odgovorne pojedince, grupe i ustanove”, dodaje Balić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE