Nivo koeficijenta inteligencije kojom će se određena osoba moći pohvaliti i njome raspolagati ovisi o dva faktora – genetskom naslijeđu i utjecaju okoliša. Geni su samo potencijal koji neko dobije rođenjem, a o utjecajima okoline ovisi u kojoj će se mjeri taj potencijal ostvariti.
Mozak je veći kad živiš s roditeljima
Ovu činjenicu najbolje ilustrira istraživanje koje su na štićenjima sirotišta u Rumuniji proveli predstavnici Kraljevskog koledža u Londonu. Prema rezultatima istraživanja, ova su djeca imala 8,6 posto manji mozak u odnosu na vršnjake koji su odrasli s roditeljima, a što su više vremena provodili u sirotištima, mozak im je postajao sve manji.
Najugroženija područja mozga su ona koja se odnose na funkcije organizacije, motivacije, integracije informacija i pamćenja.
Potrebna stimulacija u ranom razvoju
Razvoj inteligencije započinje prije rođenja i u velikoj mjeri ovisi o majčinoj prehrani, zdravlju, mentalnom stanju i aktivnosti. Do pete godine razvija se čak 50 posto sinapsi, do sedme godine još 25, oko 24 posto do 12, a samo jedan posto do kraja života.
Međutim, budući da je mozak najveći potrošač u našem tijelu, on će odbaciti neiskorištene sinapse. Iz tog je razloga stimulacija u ranom razvoju neophodna za ostvarenje intelektualnih potencijala, kaže Nataša Vasić, dipl. psiholog.
Nemojte pretjerano štititi djecu
Važno je znati da je ključ napretka zona daljnjeg razvoja. Ovaj se izraz odnosi na vještine koje dijete ne može samostalno izvesti, ali mu treba mala pomoć. Dijete ne napreduje kad stalno ponavlja ono što zna, a prisiljavanje djeteta na njegove sposobnosti frustrira i donosi više štete nego koristi.
Doktor Ranko Rajović, osnivač Mense Srbija i autor NTC programa učenja, ističe da ljudi griješe kada prekomjerno štite djecu, ne dopuštajući im puzanje kako se ne bi zaprljala, sprečavajući ih da skaču, trče, vrte se oko svoje osi i penju se po drveću dodavanje hrane duže nego što je potrebno, guranje u kolica …
Neuroni potiču djecu na skakanje
Neuroni koji nisu aktivni umiru, a neuroni potiču djecu na skakanje, što aktivira sve mišiće kako bi se održala ravnoteža.
Puzanje stimulira dlan na specifičan način i tako potiče razvoj mozga. Statično i guranje djece u kolicima dovodi do kognitivnog razvoja i ravnih stopala, a ne žvakanje hrane loše utječe na imunitet i dovodi do razvoja govora, jer se mišići jezika ne aktiviraju.
Da bi se potaknuo razvoj, važno je da se igra sastoji od složenih i dinamičnih pokreta, jer povoljno utječe ne samo na kognitivni, već i na socijalni i emocionalni razvoj. Program koristi učenje saobraćajnih znakova, igre loptom, preskakanje, povlačenje, vrtnju u krug i zagonetne priče.
