ISTRAŽIVALI SMO / KAKO ČOVJEK DA PREŽIVI: U BIH SKUPLJE NEGO U NJEMAČKOJ I AMERICI

Da je neko rekao prije nekoliko godina da će litar ulja koštati više od tri marke, kilogram piletine 11 maraka, brašno, mlijeko, hljeb… i ostale osnovne životne namirnice, vjerovatno bi mu rekli da je lud.

E pa, u pandemijsko doba, to je upravo postalo realnost. Cijene rastu tiho, troškovi života skoro dva puta veći, a primanja nisu ni dovoljna za najosnovnije potrebe.

Ono što je pitanje za milion maraka: “Kako čovjek da preživi”, posebno u neizvjesnom periodu, kakav je sada, kada građani imaju nesigurno zaposlenje, ali i kada, i pored, zatišja, koronavirus i dalje ordinira među populacijom.

Marin Bago iz Udruženje za zaštitu potrošača Futura Mostar je u razgovoru za Hayat.ba kazao da nažalost ne kontrolišemo ni cijene, a ni tržište.

  • Jedino rješenje je u proizvodnji i subvencijama. Svaka zemlja na svijetu to radi, osim BiH i naravno da imamo problem i kao društvo smo osjetljivi na svaku promjenu. Nemamo svoju hranu, a samim time smo zaboravili da smo tu mogli dobiti veliko zapošljavanje i ruralnog stanovništva, osiguravanje dodatnih prihoda. Dakle, mobilizirati domaću proizvodnju, stočarstvo, voćarstvo… – ističe Bago.

Podsjeća, da su zbog brojnih slučajeva subencija ministri završavali u zatvoru.

  • U startu to se ne radi dobro, kvalitetno i stručno i jednostavno kao društvo trpimo sve te posljedice. Rješenja se znaju. Drugi je mehanizam robnih rezervi, mi to imamo, ali apsolutno ga ne koristimo. Jednostavno propuštamo uraditi sve ono što jedna zemlja mora – dodaje.

Pojašnjava da još uvijek nije čuo niti za jedan detektiran slučaj gdje je neko sankcionisan zbog ostvarivanja ekstra profita.

  • Nudimo model koji se zove tržišna ekonomija i tu važi slobodno formiranje cijena. Međutim, zabranjeno je ostvarivanje ekstra profita i monopola. Tu inspekcije mogu uraditi puno. Uvijek se to može kontrolisati, uostalom zna se šta je lihvarenje. Ja nisam čuo da je ijedan slučaj u BiH detektiran i sankcionisan. Nismo dakle čuli za primjer pozitivne prakse. Ako nešto poskupi, inspekcija mora izaći na teren, vidjeti da li je poskupilo zbog nabavne cijene ili je trgovac odlučio. To nije teško provjeriti, samo pogledati ulaznu fakturu i finalnu cijenu. Ali opet ponavljam, nisam čuo da je iko kažnjen ili da je iko odgovarao zbog toga. Činjenica je gruba da su osnovne namirnice, ulje, brašno, mlijeko skuplje u BiH nego u Njemačkoj, Americi i to stvarno nije normalno – kaže nam Bago.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošaca Klub potrošača Tuzlanskog kantona pojasnila je za naš portal da je trenutna situacija mnogo gora nego što je to bilo u martu i aprilu prošle godine.

  • Kada je krenula pandemija, kada su donesene određene mjere na nivou BiH, koje su zaustavile nekontrolisani rast cijena su nekako građanima ulile povjerenje da država može intervenisati, ali očito da država sada nema snage i mogućnosti. Posebno su ovo teški momenti za porodice, mlade bračne parove, ljudi ostaju bez posla, penzionerima nisu povećane penzije. Svi smo istrpjeli i trpimo, ali je očigledno da država nema mjere da se aktuelna situacija poboljša. Porodični prihodi su desetkovani. Očito je da su se neke naše potrebe drugačije prestrojene. Dosta porodica se odreklo mnogih stvari samo da bi se prehranilo ove godine – govori nam Bulić.

Dotakla se i reakcija inspekcije, te podsjeća da su ovakve cijene osnovnih namirnica bile i 2014. godine kada su BiH pogodile poplave.

  • Tada se rast cijena pravdao porastom cijena nafte, a i sada se isto radi. Inspekcija ne može ništa posebno da učini, već samo da utvrdi određene metodološke nepravilnosti. Svako za svoju robu ima pravo da odredi profit onakav kakav misli da dobije. Samo u slučajevima kada država proglasi vanredno stanje kao npr. što je bilo u martu do juna prošle godine, tada država može da blokira cijene i da ih vrati na pređašnji nivo. Mogla je država da interveniše sa robnim rezervama, jestivog ulja, šećera, pšenice, ali očito nemamo rezervi. Mogli su se neki neopravdani apetiti za povećanjem profita, a koji se ne mogu opravdati uslovima slobodnog formiranja cijena, malo suzbiti, da je država imala određeni lot šećera ili pšenice i da pusti iz robnih rezervi. Nema nikakve socijalne intervencije, a mjere su neprimjetene – zaključuje Bulić u razgovoru za Hayat.ba.

(Aldin Tiro)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE