ISTRAŽIVANJA: ZAŠTO SE NE SJEĆAMO RANOG DJETINJSTVA

Do određene mjere je istina da sposobnost djeteta da verbalizira neki događaj u vrijeme kada se dogodio, predviđa koliko će se dobro sjećati toga nekoliko godina ili mjeseci kasnije

Istraživanja sugeriraju da su sjećanja često izgubljena ako nisu verbalizirana.

Jedna laboratorijska skupina provela je malo istraživanje. Razgovarali su s mališanima koji su pet godina ranije imali neku nezgodu pa su završila na hitnom bolničkom liječenju (radilo se o uobičajenim dječjim povredama). Oni koji su tada bili stariji od 26 mjeseci i već su počeli pričati, sjetili su se onoga što im se dogodilo. Mlađi od 26 mjeseci sjetili su se vrlo malo toga ili čak ničega.

Međutim, većina istraživanja o ulozi jezika usredotočuje se na određeni oblik izražavanja koji se naziva narativ i njegovu društvenu funkciju. Kad roditelji prepričavaju djeci uspomene, implicitno ih podučavaju narativnim vještinama – koje je događaje važno zapamtiti i kako strukturirati razgovor o njima na način koji drugi mogu razumjeti.

Za razliku od jednostavnog prepričavanja podataka u činjenične svrhe, prisjećanje se vrti oko društvene funkcije razmjene iskustava s drugima. Na taj način obiteljske priče održavaju dostupnost sjećanja tijekom vremena, a također povećavaju koherentnost pripovijesti, uključujući kronologiju događaja, njihovu temu i stepen osjećaja. Koherentnije priče pamte se bolje.

Pamćenje također ima različite društvene funkcije u različitim kulturama.

U zemljama koje cijene samostalnost, npr. u Americi i Zapadnoj Europi odrasli ljudi se sjećaju dublje u djetinjstvo od onih koji su živjeli u kulturama koje više cijene povezanost s drugima.

To sve zavisi od roditeljskog stila odgoja pa su tako na Zapadu roditelji više fokusirani na individualni doživljaj djeteta, ono što ono želi i osjeća, a manje na povezivanje s drugim ljudima i na društvene rutine.

Iako još uvijek postoje stvari koje ne razumijemo u vezi s amnezijom iz djetinjstva, istraživači napreduju. Postoji sve više prospektivnih longitudinalnih studija koje prate pojedince od djetinjstva do odrasle dobi. To pomaže u davanju točnih izvještaja o događajima, a što je bolje nego retrospektivno tražiti od tinejdžera ili odraslih da se prisjete prošlih događaja koji nisu dokumentirani.

Također, kako neuroznanost napreduje, nesumnjivo će biti sve više studija koje se odnose na razvoj mozga i razvoj pamćenja. To bi nam trebalo pomoći da razvijemo i druge mjere pamćenja, osim verbalnih izvještaja, piše IFLScience.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

CIK UPOZORAVA: MINISTARSTVO FINANSIJA BIH NIJE ODOBRILO OPERATIVNI PLAN KOJI JE...

0
Ministarstvo finansija i trezora BiH nije odobrilo operativni/dinamički plan Centralne izborne komisije BiH koji je uključivao program posebne namjene „Opći izbori“, saopćeno je iz Centralne izborne komisije BiH.