ISTRAŽIVANJE ‘COVID I COVAX U BIH: PROCEDURE, PROBLEMI I POJAVE’

Magdalena Vučina i Željko Vukša-Fejzić, članovi Instituta za napredno liderstvo (ALPI), kojeg u BiH implementira Međunarodni republikanski institut u Bosni i Hercegovini (IRI BiH), proveli su istraživanje o procedurama, problemima i pojavama u politici za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa (COVID-19).

Primarni razlog sprovođenja navedenog istraživanje, kako navode autori, jeste nedostatak sistemskog prikaza pojava unutar navedenog mehanizma Europske unije, što za posljedicu ima povećan stepen rizika u kontekstu upravljanja krizom prouzrokovanom koronavirusom.

Imajući priliku razgovarati s relevantnim akterima tokom realizacije programa Instituta za napredno liderstvo u politici (ALPI), kao i kolegama iz drugih političkih opcija, Vučina i Vukša-Fejzić ustanovili su da trenutačna argumentacijska baza u ovom polju egzistira većinski na paušalnim navodima što uz naprijed navedeni nedostatak sistemskog pristupa dovodi do nestabilnosti u aplikaciji zdravstvene zaštite.

Mehanizam COVAX je najveći globalni mehanizam vakcinacije, u koji je uključeno dvije trećine država svijeta, te je jedan od tri stupa inicijative Pristupa COVID-19 Alatima za ubrzavanje, kojeg su 2020. godine pokrenule Svjetska zdravstvena organizacija, Europska komisija i Vlada Republike Francuske.

Kako navodi europarlamentarac Restler: “Cilj ovog mehanizma je osiguranje ubrzanog razvoja, proizvodnje i pristupa vakcinama protiv koronavirusa, testovima na koronavirus, dijagnostici i lijekovima svim državama svijeta koje nisu u mogućnosti same nabaviti vakcinu, bilo zbog logistike ili zbog financijskih poteškoća.”

Sam mehanizam funkcionira slično objedinjavanju javnih nabavki, odnosno na bazi analitike i kontribucije zemalja koje u njemu participiraju sam mehanizam prvenstveno financira istraživanja, a zatim i nabavlja neophodne vakcine, testove i lijekove na taj način ujednačavajući cijene i zadržavajući ekvilibrijum i racionalizaciju troškova nabavke.

Istraživanje je pokazalo da COVAX sam po sebi nije bio dovoljan za ublažavanje zdravstvene krize u Bosni i Hercegovini. Čak i uz dodatne doze koje Europska unija daje svom neposrednom susjedstvu u znak solidarnosti, Bosna i Hercegovina i ostale zemlje zapadnog Balkana trpe zbog velikih nestašica, što ih čini sklonima uticajima i donacijama od strane aktera koji nisu dio Europske unije.

Samim tim generalni zaključak istraživanja bio bi da nedostatak spremnosti za ubrzanjem zakonodavnog procesa, uz preveliko povjerenje u samo jedan mehanizam međunarodne zajednice, prouzročio je i svojevrsnu krizu vakcinacije unutar Bosne i Hercegovine, koja je za epilog imala i percepciju javnosti o svojevrsnim nelegalnostima unutar nabavke, kao i nedostatka postojanja državne koordinacije u samim ustanovama Bosne i Hercegovine.

Vučina i Vukša-Fejzić također naglašavaju da su kroz konstantnu destabilizaciju političkih odnosa kao i zloupotrebu nastale krize, različiti politički subjekti nastojali ostvariti bolju startnu poziciju unutar predstojećeg izbornog ciklusa, što samo po sebi dovodi u pitanje svrhu i validnost konstantne proklamacije zaštite interesa građana.

Naučnik i političar prof. dr. Damir Marjanović, koji je bio jedan od sagovornika tokom istraživanja, skrenuo je pozornost na problem nedostatak stručne kompetencije prilikom vođenja javnih debata i polemika, kao i nedostatak stručnog dijaloga o ispitivanjima vršenim nad samim vakcinama.

  • Dalo bi se zaključiti da se suštinski problem unutar upravljanja krizom ovih razmjera ogleda u neinformiranosti pospješenoj nedostatkom regulative. Oporbeni akteri često nisu svjesni posljedica destruktivnih izjava i pretpostavki koje iznose, dok u segmentu djelovanja organa nedostaje proaktivno djelovanje u pogledu distribucije informacija o poduzetim aktivnostima, odnosno, čak, uključivanje javnosti u cjelokupan proces”, poručili su autori istraživanja.

Što se tiče uloge medija, Vučina i Vukša-Fejzić ističu kako su oni imali ponajveći doprinos kasnije efikasnijim upravljanjem samom krizom, te pospješivanju pozitivnog stava o cjepivima kod stanovništva.

Vučina i Vukša-Fejzić također su pozvali građane BiH da uz ponuđene medijske informacije pristupe samostalnom informiranju kroz zahtjeve za pristup informacijama.

Integralni tekst istraživanja “COVID i COVAX u BiH: procedure, problemi i pojave” dostupan je na internetskoj adresi VIDEO

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE