ISTRAŽIVANJE ‘COVID I COVAX U BIH: PROCEDURE, PROBLEMI I POJAVE’

Magdalena Vučina i Željko Vukša-Fejzić, članovi Instituta za napredno liderstvo (ALPI), kojeg u BiH implementira Međunarodni republikanski institut u Bosni i Hercegovini (IRI BiH), proveli su istraživanje o procedurama, problemima i pojavama u politici za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa (COVID-19).

Primarni razlog sprovođenja navedenog istraživanje, kako navode autori, jeste nedostatak sistemskog prikaza pojava unutar navedenog mehanizma Europske unije, što za posljedicu ima povećan stepen rizika u kontekstu upravljanja krizom prouzrokovanom koronavirusom.

Imajući priliku razgovarati s relevantnim akterima tokom realizacije programa Instituta za napredno liderstvo u politici (ALPI), kao i kolegama iz drugih političkih opcija, Vučina i Vukša-Fejzić ustanovili su da trenutačna argumentacijska baza u ovom polju egzistira većinski na paušalnim navodima što uz naprijed navedeni nedostatak sistemskog pristupa dovodi do nestabilnosti u aplikaciji zdravstvene zaštite.

Mehanizam COVAX je najveći globalni mehanizam vakcinacije, u koji je uključeno dvije trećine država svijeta, te je jedan od tri stupa inicijative Pristupa COVID-19 Alatima za ubrzavanje, kojeg su 2020. godine pokrenule Svjetska zdravstvena organizacija, Europska komisija i Vlada Republike Francuske.

Kako navodi europarlamentarac Restler: “Cilj ovog mehanizma je osiguranje ubrzanog razvoja, proizvodnje i pristupa vakcinama protiv koronavirusa, testovima na koronavirus, dijagnostici i lijekovima svim državama svijeta koje nisu u mogućnosti same nabaviti vakcinu, bilo zbog logistike ili zbog financijskih poteškoća.”

Sam mehanizam funkcionira slično objedinjavanju javnih nabavki, odnosno na bazi analitike i kontribucije zemalja koje u njemu participiraju sam mehanizam prvenstveno financira istraživanja, a zatim i nabavlja neophodne vakcine, testove i lijekove na taj način ujednačavajući cijene i zadržavajući ekvilibrijum i racionalizaciju troškova nabavke.

Istraživanje je pokazalo da COVAX sam po sebi nije bio dovoljan za ublažavanje zdravstvene krize u Bosni i Hercegovini. Čak i uz dodatne doze koje Europska unija daje svom neposrednom susjedstvu u znak solidarnosti, Bosna i Hercegovina i ostale zemlje zapadnog Balkana trpe zbog velikih nestašica, što ih čini sklonima uticajima i donacijama od strane aktera koji nisu dio Europske unije.

Samim tim generalni zaključak istraživanja bio bi da nedostatak spremnosti za ubrzanjem zakonodavnog procesa, uz preveliko povjerenje u samo jedan mehanizam međunarodne zajednice, prouzročio je i svojevrsnu krizu vakcinacije unutar Bosne i Hercegovine, koja je za epilog imala i percepciju javnosti o svojevrsnim nelegalnostima unutar nabavke, kao i nedostatka postojanja državne koordinacije u samim ustanovama Bosne i Hercegovine.

Vučina i Vukša-Fejzić također naglašavaju da su kroz konstantnu destabilizaciju političkih odnosa kao i zloupotrebu nastale krize, različiti politički subjekti nastojali ostvariti bolju startnu poziciju unutar predstojećeg izbornog ciklusa, što samo po sebi dovodi u pitanje svrhu i validnost konstantne proklamacije zaštite interesa građana.

Naučnik i političar prof. dr. Damir Marjanović, koji je bio jedan od sagovornika tokom istraživanja, skrenuo je pozornost na problem nedostatak stručne kompetencije prilikom vođenja javnih debata i polemika, kao i nedostatak stručnog dijaloga o ispitivanjima vršenim nad samim vakcinama.

  • Dalo bi se zaključiti da se suštinski problem unutar upravljanja krizom ovih razmjera ogleda u neinformiranosti pospješenoj nedostatkom regulative. Oporbeni akteri često nisu svjesni posljedica destruktivnih izjava i pretpostavki koje iznose, dok u segmentu djelovanja organa nedostaje proaktivno djelovanje u pogledu distribucije informacija o poduzetim aktivnostima, odnosno, čak, uključivanje javnosti u cjelokupan proces”, poručili su autori istraživanja.

Što se tiče uloge medija, Vučina i Vukša-Fejzić ističu kako su oni imali ponajveći doprinos kasnije efikasnijim upravljanjem samom krizom, te pospješivanju pozitivnog stava o cjepivima kod stanovništva.

Vučina i Vukša-Fejzić također su pozvali građane BiH da uz ponuđene medijske informacije pristupe samostalnom informiranju kroz zahtjeve za pristup informacijama.

Integralni tekst istraživanja “COVID i COVAX u BiH: procedure, problemi i pojave” dostupan je na internetskoj adresi VIDEO

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

BRNABIĆ: NEĆU POTPISATI NEZAVISNOST KOSOVA

0
Premijer Srbije Ana Brnabić poručila je da ne bi potpisala priznanje nezavisnosti Kosova ako bi se takav dokument našao na njenom stolu, te da vjeruje da je moguć historijski dogovor Srba i Albanaca.