Associated Press navodi kako eksperti ne vide neposrednu opasnost od erupcije.
Potres magnitude 4.0 po Richteru pogodio je jučer područje Flegrejskih polja. U tom području se nalazi kaldera, udubljenje u obliku kotla koje je iza sebe ostavila erupcija vrlo velikog vulkana. Kaldera vulkana Campi Flegrei, koji je zadnji put eruptirao 1538., najveća je u Evropi.
Vjeruje se da bi nova erupcija mogla ugroziti pola miliona stanovnika. Jučerašnje podrhtavanje tla uslijedilo je nakon potresa magnitude 4.2 po Richteru zabilježenog prošle sedmice, najjačeg u tom području u posljednjih 40 godina, prema Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju (INGV).
Iz INGV-a su upozorili vlasti i stanovnike da bi se potresi mogli pojačati u bliskoj budućnosti kako se seizmička aktivnost nastavlja. Međutim, naglasili su da intenzitet podrhtavanja tla ne implicira povećan ili neposredan rizik od nove erupcije.
U istraživanju objavljenom u junu tim naučnika s INGV-a iznio je mogućnost da bi pokreti kaldere mogli oštetiti njezinu koru. Međutim, istraživanje je naglasilo kako trenutačno nema konkretnih razloga za predviđanje tradicionalne vulkanske erupcije koja uključuje izljev lave.
- Seizmička aktivnost se intenzivira već mjesecima. Primijetili smo više od 3000 podrhtavanja tla od početka 2023. godine. Međutim, samo 65 bilo je iznad magnitude 2.0 – kazao je Gianfilippo De Astis, viši istraživač na INGV-u.
Podsjetio je da se slični fenomeni u tom području odvijaju tisućama godina, uključujući “ciklički proces dizanja i spuštanja razine tla”, koji je naširoko opažen i izmjeren.
Područje Flegrejskih polja se proteže zapadno od periferije Napulja do Tirenskog mora. Otprilike trećina je djelomično potopljena ispod zaljeva Pozzuoli, dok su preostale dvije trećine dom za oko 400.000 ljudi. Grad Napulj okružen je vulkanima s obje strane: Campi Flegrei je na zapadu i Vezuv na istoku.
Vezuv je poznat diljem svijeta po tome što je uništio drevne gradove Pompeje i Herkulaneum kada je eruptirao 79. godine. Nedavni niz potresa nije prouzročio nikakvu štetu ili povrijeđene, ali je izazvao novu zabrinutost. Raste pritisak građana na lokalne vlasti i desničarsku vladu na čelu s premijerkom Giorgiom Meloni.
Eksperti su savjetovali gradskom vijeću Napulja da provede sigurnosne provjere u bolnicama, školama i javnim zgradama. Ministar civilne zaštite Nello Musumeci kazao je da je vlada ubrzala izradu “planova egzodusa u slučaju izvanrednog stanja”, o čemu bi se trebalo raspravljati na sljedećem sastanku vlade.
Prema važećim planovima evakuacije, nakon što se dosegne razina uzbune, stotine hiljada ljudi koji žive u najopasnijim područjima bit će prebačene u druge talijanske regije. Međutim, u prošlogodišnjem istraživanju Nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR) skupina ekonomista procjenjuje da bi trenutna evakuacija cijelog područja koštala oko 30 milijardi eura godišnje, a negativan utjecaj na talijanski bruto domaći proizvod od oko 1 posto.
Rizik od vulkanske erupcije u cijeloj regiji južne Kampanije – koja uključuje Napulj – utjecao bi na oko tri miliona ljudi koji se nalaze na području od oko 15-20 kilometara od moguće erupcije, navodi istraživanje, javlja Index hr.
- Nema sumnje da planove treba ažurirati, ali to je složeno pitanje. Svakako, rute za bijeg moraju se proširiti kako bi se omogućio brži egzodus. Vlada bi svakako trebala djelovati na infrastrukturnoj strani – smatra De Astis.
Naglašava da su problem “psihološki čimbenici” koji su mnogo nepredvidljiviji.
- Imamo historijska iskustva erupcija u kojima su građani odbijali napustiti svoje domove i radije su ostajali i tamo na kraju umrli. Šta bismo trebali učiniti u tom slučaju? zapitao se.
