IZ HRVATSKE DOLAZE U BIH KAKO NE BI MORALI U ZATVOR: KAZNE ZA KRIMINAL OTKUPLJUJU NOVCEM

Za razliku od susjednih zemalja, u Bosni i Hercegovini se zatvorska kazna može otkupiti.

Zbog toga osuđenici iz Srbije i Hrvatske koriste BIH državljanstvo da u ovu zemlju prenesu svoje kazne kako bi izbjegli zatvor. U zadnjih pet godina bilo je takvih najmanje deset slučajeva.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo iz BIH otkrili su kako su desetorica osuđenika ukupno devet godina zatvora otplatili sa oko 219.000 konvertibilnih maraka.

Predmete su prenijeli jer u tim zemljama za razliku od BiH osuđenici nemaju mogućnost da zatvorske kazne mijenjaju za novčane.

Između ostalog tu je bilo presuda zbog spolnog odnosa s nemoćnom osobom, prevarom u privrednom poslovanju kao i proizvodnji i prodaji narkotika.

Jedan od onih koji je zatvorsku kaznu zamijenio novčanom je Mirsad Zulić koji je u Hrvatskoj živio pedeset godina i za kojim je izdan nalog za hapšenje.

Nikada se nije odrekao BiH državljanstva. U Hrvatskoj je prošle godine osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog utaje poreza.

Zahvaljujući državljanstvu, kaznu je prenio u rodnu Bosnu i Hercegovinu gdje je kaznu otkupio za 36.500 konvertibilnih maraka i tako izbjegao zatvor.

Mirsad Zulić je sredinom 2017. godine sa uprugom Eminom osuđen u Bjelovaru za privredni kriminal.

Supružnici su preko svojih trgovačkih firmi utajili gotovo milion kuna poreza (262.899 KM). Supruga je dobila uslovnu kaznu od jedne godine zatvora i obavezu da vrati novac, a Zulić je dobio godinu dana zatvora nakon čega je zatražio da zatvorsku kaznu prenese u BiH.

  • Kad su me kaznili, ja sam tražio, prvenstveno, da bih tamo ležao. Međutim, poklopilo se tako da mogu platiti. Živim u Hrvatskoj već 50 godina, ali nisam se nikada htio bosanskog državljanstva odreći i, eto, to mi se isplatilo – rekao je Zulić u razgovoru za CIN.

Firme je ugasio, a Hrvatska dug za porez još nije naplatila.

Prema mišljenju Nikole Sladoje, pomoćnika ministra pravde u BiH, to se nije smjelo dogoditi jer je suprotno međunarodnim sporazumima.

Prema Evropskoj konvenciji o transferu osuđenih osoba zatvorska kazna se ne može mijenjati za novčanu.

U Sporazumu o izvršenju sudskih presuda, koji je BiH potpisala sa Hrvatskom, mogućnost zamjene zatvorske kazne se ni ne spominje.

Suada Kasum, sutkinja Kantonalnog suda u Bihaću koja je radila na Zulićevom predmetu, međutim ne vidi ništa sporno u presudi.

Objašnjava da se vodila odredbama Kaznenog zakona Federacije BiH koji propisuje mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.

Prema njezinom mišljenju, Zulić od nje nije dobio nikakvu milost. Ona smatra da Hrvatska nema pravne podloge za postavljanje uvjeta prilikom prosljeđivanja predmeta.

Prije nego je odlučila o Zulićevom zahtjevu, sutkinja se obratila institucijama u BiH sa molbom da upoznaju Hrvatsku sa domaćim zakonodavstvom i provjere da li susjedi ostaju pri svojim uslovima ili povlače zahtjev.

Hrvatska je zadržala isti stav ali je sutkinja Kasum 2018. godine prihvatila zahtjev Zulićevog advokata uz konstataciju kako nema pravnog osnova u zakonu Federacije da ga odbije.

Hrvatska je nakon informacije da Zulić svoju kaznu u BiH otkupio, obavijestila Ministarstvo pravde BiH da tu presudu ne smatra valjanom. Za njih Zulić nije izdržao kaznu zatvora.

Ministarstvo pravosuđa obavijestilo je Kantonalni sud u Zagrebu da izvršenje presude u BiH ne smatra valjanim pa je ovaj sud izdao nalog za hapšenje za Zulićem.

Ako ga policija ne nađe u Hrvatskoj, može se raspisati potjernica.

– Budući da se ovakva praksa događala i ranije, Hrvatska je od 2014. godine u molbama počela stavljati i napomenu da predmete ustupa uz uslov da se zatvorska kazna ne mijenja za novčanu – odgovorili su bosanskim novinarima iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske.

Prema istraživanju CIN-a, od sedam osuđenika, koji su pored Zulića u zadnjih pet godina u BiH zamijenili zatvorsku kaznu novčanom, u Hrvatskoj su prihvatili izvršenje presude za petoricu, jednog su poslali u zatvor, a za jednim je izdata potjernica.

Između ostalog tu je bilo presuda zbog spolnog odnosa s nemoćnom osobom, prevarom u privrednom  poslovanju te prodaji droge.

U Ministarstvu pravosuđa Hrvatske za CIN nisu htjeli objašnjavati šta utječe na njihovo različito postupanje u ovakvim predmetima.

Kao ni Hrvatska, ni Srbija u svom zakonodavstvu nema mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu, ali ne pravi problem što njeni osuđenici u BiH to rade.

Prema bilateralnom Sporazumu o međusobnom izvršenju sudskih odluka koji je na snazi skoro 15 godina, BiH može preuzete presude izvršiti prema svojim zakonima.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

BIJELI LUK S MEDOM PROTIV GRIPE I PREHLADE

0
Cijeli život upotrebljavamo bijeli luk, začinjavamo njime meso, supe, dodajemo ga u salate, a jedemo ga i sirovog, posebno kad smo gripozni.