IZBUŠILA JE LOBANJU SAMA SEBI KADA JE IMALA 27 GODINA, OVO JE NJENA PRIČA

Činjenica je da se mnogo toga s vremenom promijenilo, bilo da govorimo o sferi nauke, kulture ili medicine.

Iako smo daleko od korištenja LSD-a ili MDMA kao aspirina, budućnost gdje će psihodelici biti dopušteni za liječenje je svakako zamisliva.

Ovo je priča o Amandi Feilding, osnivaču Beckley fondacije i jedne od prvih žena ikada, koja se istakla u sferi eksperimentalne medicine u nastojanju da se izuče psihodelici i njihova “veća” svrha. Ona je reformator u pogledu politike i pogleda na eksperimentalne supstance u Engleskoj i žena sa izuzetno neobičnom životnom pričom.

Ali prije svega ovoga, vratimo se na decembar 1970. godine kada je jednog nedjeljnog popodneva, Amanda Feilding, reformatorka zakona o drogama u Engleskoj, zubarskom bušilicom izbušila rupu u svojoj glavi.

Tada je imala 27 godina i snimila je sebe kako koristi zubarsku bušilicu da prođe kroz tri sloja kosti do mozga, za koji je rekla da je “mekan kao puding”, u pokušaju da poveća protok krvi u tom području i navodno stvori više energije i svijesti.

Nakon toga se sasvim normalno okupala i večerala odrezak, a slika snimljena kasnije te večeri 1970. godine pokazuje da je umotana u ogrtač, s maramom na glavi uz nju njen odani ljubimac golub Brdie, koji joj sjedi na ramenu, potpuno hladan i staložen.

Ono što je nevjerovatno u cijeloj ovoj priči, između ostalog, je i to da su neki ljudi u to vrijeme zaista smatrali da je drevna praksa bušenja lobanje legitimna medicinska procedura.

Amanda je prvi susret sa halucinogenim drogama imala kada joj je bilo dvadeset i dvije godine, a to iskustvo je bilo traumatično. Naime, popila je kafu u kojoj je bio sipan LSD, nakon toga joj je bilo potrebno nekoliko mjeseci da se oporavi.

Međutim, njena fascinacija tim iskustvom usmjerila je Amandu da provede narednih 50 i više godina svog života lično eksperimentišući sa psihodelicima i lobirajući za proširenje i istraživanja njihove terapeutske upotrebe.

Čineći to, privukla je pažnju mnogih uglednih naučnika, uključujući neuronaučnika sa Oksforda, profesora Kolina Blejkmora i njegovog kolege sa Kembridža, profesora Trevora Robinsa.

Preko svoje Bekli fondacije, Lejdi Feilding je takođe radila sa brojnim prestižnim institucijama, uključujući Imperial College London, UCL i King’s College London na daljem istraživanju potencijala psihodeličnih lijekova.

Od 1990-ih godina, sve veći broj legitimnih studija pokazuje da halucinogene supstance mogu da pomocgnu u liječenju depresije i drugih mentalnih bolesti, a klinička ispitivanja koja su koristila male količine ovih jedinjenja u lijekovima pomogla su nekim pacijentima da prevaziđu traumu iz prošlosti i uobičajene negativne misaone obrasce.

Za Amandu, koja sada ima 78 godina, predstavlja pravi vrhunac to što je dio farmakološkog istraživanja.

Osjeća da je došao njen trenutak i da prikuplja brojne titule, pored onih koje je dobila u naslijeđe, s obzirom na njeno plemenito porijeklo, uključujući “Kraljicu svijesti”, kako je nazvao časopis Newscience.

Amanda Feilding je, takođe, provela decenije istražujući “misticizam”, a njen otac, Bejzl, praunuk 7. grofa od Denbija i markiza od Bata, bio je hipik i protiv establišmenta, i neuspješan umjetnik, a njena majka, pobožna katolkinja koja je vjerovala da njena kćerka treba da živi kod kuće dok se ne uda.

Njeno djetinjstvo je bilo bizarna mješavina siromaštva i privilegija.

“Novac bi nestao, tako da ne bismo imali ni grijanje, ni toplu vodu, ni benzin”, rekla je ona.

Amanda je izuzetno bliska sa svojim sinovima, a o tome svjedoči i činjenica da putuje sa njima na festival Brning Men, koji predstavlja utopiju hedonista sa psihodeličnim pogonom u pustinji Nevade, gdje nije dozvoljen novac i na kojoj se nalaze kupole sa orgijama.

  • Moja majka je provela decenije boreći se protiv društvene stigme i regulatornih prepreka kako bi osvijetlila nauku i medicinski potencijal psihodeličnih jedinjenja. Ovi lijekovi više ne mogu da se ignorišu”. rekao je Amandin sin, prenosi MailOnline.

Činjenica je da sve više mainstream istraživači vjeruju da male “mikro” doze ovih psihodelika – koje nisu dovoljne da se pacijent osjeća “naduvano” ili da halucinira, mogu da budu efikasne u liječenju depresije i drugih stanja.

A Amanda je ponosna što je jedan od pionira kada je u pitanju istraživanje ovog polja, o čemu svjedoče i brojne knjige, studije i drugi vidovi aktivizma koje preduzima zarad popularizacije i istraživanja ekperimentalnih lijekova.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

IZNENAĐENJE: KOLIKO ORUŽJA POSJEDUJU BOSANCI I HERCEGOVCI?

0
U Bosni i Hercegovini je 2020. godine registrovano 280.819 komada oružja, navodi se u Izvještaju o radu Koordinacijskog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH za 2022.