JADRANSKA OBALA SVE ČEŠĆE PODRHTAVA: ŠTA KAŽU SEIZMOLOZI?

Bosnu i Hercegovinu pogodio je zemljotres u subotu, 24. februara nešto prije 13 sati.

Sarajevsko područje prije nekoliko dana zatresla su dva zemljotresa, jači je bio magnitude 4,2 po Richteru. Osim toga, šire dubrovačko područje su cijelu sedmicu pogađali umjereno jaki zemljotresi.

Zadnji, u petak, 23. februara je pogodio područje pored Mljeta jačinom 4,9 stepeni po Richteru. Prije toga, kažu podaci ESMC-a, tri su zatresla Pelješac i Neum – najjači je bio 3,8 stepeni – a potom je subotu, 24.februara jedan zatresao okolicu albanskog grada Elbasana 200 kilometara dalje.

Seizmolozima je dobro poznata građa i tektonika Jadranske mikroploče i njenih aktivnih rubova. Upravo Dubrovnik leži na granici nekadašnje tzv. Adria ploče koja je nekada bila puno veća, a danas je raznim procesima ‘pojedena’ i spala na veličinu Jadranskog mora. Dubrovačko područje trusno područje poznato je po snažnim potresima (najpoznatiji u 17. stoljeću uzrokovao je katastrofu i tsunami).

Što li se sada događa na tom području, je li došlo do aktivacije, buđenja Jadranske mikroploče, upitali smo zagrebačku seizmologinju Ines Ivančić. Ona kaže “nema nikakvog buđenja, sve je to uobičajeno”.

  • To područje u Jadranskom moru je jedno od seizmički najaktivnijih područja. Aktivnost tamo nije neobična, a kako su epicentri tipično duboko u moru, mogu se tek osjetiti na obali. Dakle, nema nikakvog buđenja, potresi su tamo uobičajeni, a ono što neprestano naglašavamo i ponavljamo jest da ih je ipak nemoguće predvidjeti – govori.

Seizmologinja nerado govori o mogućnosti velikog, razornog potresa koji bi slijedio seriju manjih. Spominje dubrovački zemljotres iz 1667. godine, kao i stonski iz 1996. godine, oba više od pet stepeni po Richteru, kao primjere mogućih jakih zemljotresa.

  • Imamo dosta podataka i dugu seizmološku tradiciju. Ono što sigurno znamo jest da će potresa biti, ali kojim intenzitetom teško je predviđati. Očekivano, nakon petrinjskog zemljotresa svi su sada još uvijek jako osjetljivi na podrhtavanje pa i na potrese koji su dosta udaljeni od obale – zaključuje.

(Jutarnji.hr)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UŽIVO / ŠTA KAŽE ČLAN 51 POVELJE UN-A NA KOJI SE...

0
Izraelski mediji objavili su da je Iran lansirao dronove prema Izraelu. Sve je potvrdio glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga Daniel Hagari.