JAŠIĆ U DDBIH: U NAŠOJ ZEMLJI SVE JE VIŠE GOJAZNE DJECE, PRATE IH BOLESTI VISOKOG PRITISKA I DIJABETES

Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome šta smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život. Moderno vrijeme nameće određeni način života, tempo je brži nego ikad prije, stres i nečista okolina su naša svakodnevica.

Piše: Edina Bakić

Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo sve je veći izazov. Naš gost u emisiji „Dobar dan BiH“ danas je bio profesor Midhat Jašić, autor desetaka knjiga i studija objavljenih na domaćim i stranim jezicima, preko 90 stručnih i naučnih radova, te predavač na brojnim domaćim i međunarodnim simpozijima.

Posljednjih godina i bh. građani suočavaju se sa sve većim problemom prekomjerne tjelesne težine, a posebno zabrinjava podatak o porastu gojaznosti kod djece. Pitali smo, prijeti li nam epidemija gojaznosti?

  • Ona je već prisutna. Dobro bi bilo da ljudi znaju definiciju debljine. Po savremenoj definiciji, to je neurobihevioralni poremćeaj sa genetskom pozadinom uz i premećajem metabolizma energije. Neurobihevioralni, ukazuje na ulogu navika i psihickog statusa, To znači da neki ne jedu jer se ne osjećaju dobro, dok ima onih koji suprotno rade pa kompeziraju sa jelom negativan emotivni status. Psihonutriocizam se bavi odnosom stresa i emocija, tjelesne mase i prehrane općenito
Hayat

Pojasnio je koji su to nedostaci i kod djece.

  • Kod djece su brojni drugi nedostaci, kod njih se pojavljuje povećena tjelesna masa i zbog nedostatka tjelesne aktivnosti. Neke navike su katastrofalne za period koji živimo kao što je upotreba mobilne telefonije gledanje TV programa i pretjereanog koristenja drugih uredjaja. Ranije nije toliko bila učestala gojaznost kod djece, a danas to prate i bolesti poput povišenog krvnog pritiska i dijabetesa, dok je to bio ranije slučaj samo kod starijih osoba – pojašnjava profesor.

Na pitanje, šta to današnje generacije jedu uzimajući u obzir zagađenost zraka, zemljišta, kakva je hrana koju unosimo u naš organizam, odgovara:

  • Pravilna prehrana podrazumijeva umjereno i raznoliko konzumiranje hrane, lokalno proizvedene i sezonske. Osim nutrijenata sa hranom se unose biološki aktivne komponente koje imaju pozitivan utjecaj na zdravlje , ali i neki štetni sastojci. Edukaciji o prehrani se ne posvečuje dovoljna pažnja. Prije, kad udjemo u prodavnicu bilo je svega 5 do 10 prehrambenih proizvoda, to je bilo šesdesetih godina. Osamdesetih je bilo na desetine a danas je to na stotine vrsta. To otežava donošenje odluke o izboru vrste hrane koja povoljno djeluje na zdravlje. Poznavanje raznovrsnosti hrane jos uvijek je nedostatak Kada bi na ulici sada sproveli anketu da se nabroje vrste povrća, većina to ne bi znala. Tako postoje cvjetasto, stabljicasto, lisnato, lukovicasto, krtolasto, korjenaasto i svaka vrsta ovog povrća ima specifičan utjecaj na zdravlje. Svaka vrsta povrća ima svoju specifično vrijednost, a većina ljudi to ne zna – pojašnjava doktor.
  • Zašto treba konzumirati lokalno proizvedene proizvode. Odgovor je, ima više razloga. Još uvijek se, u nerazvijenim zemljama, koristi u proizvodnji nekih prehrambenih proizvoda dječija radna snaga ali i robovski odnos prema radnicima. To je prisutno kod kako proizvoda, cokolade, bnana pa i kafe. Proizvodi koji imaju fear trade oznaku pokazujeu da kod njih nije bilo zlorabljenja djece i robova. Tako kad pijemo kafu i jedemo čokoladu mi užiamo ali u to naše zadovoljstvo može biti ugradjeno iskorištavanje dječije radne snage. S druge strane proizvodi koji dolaze iz dalekih krajeve više štete okolišu zbog veće emisije ugljen dioksida. Treće nas organizam je evolucijski vise prilagodjen domačim proizvodima itd, da ne govorimo o ekonomskom interesu kupnje domaćih proizvoda

Posebnosti ove naše zemlje su brojne, samo ih treba znati prepoznati i iskoristiti na pravi način. Recimo, zahvaljujući raznovrsnim klimatskim uslovima i netaknutoj prirodi, Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal u proizvodnji prirodnog meda. Na pitanje, koliko bi med trebao biti zastupljen u našoj ishrani, odgovara:

  • Med je odavno prepoznat po svojim blagotvornim djelovanjem.Med sadrži i nenutritivne sastojke koji povoljno djeluju na zdravlje a to su karotenoidi, polifenoli, flavonoidi, glikozidi itd. Zbog toga i razvijamo apiterapiju kao alterntivnu medicinu koja bi bila zasnovana na dokazima. Med ima puno prednosti, posbeno ako želimo zdraviji život. Nastojimo posljednjih pet godina dati zdravstveni karakter takvim proizvodima. Iamamo puno vrsta meda, tako da su i njihova dejstva različita. Naprimjer livadski med je lijek za sve – kaže doktor.

Još jedna od blagodati u Bosni i Hercegovini jeste pitka voda.

  • BiH obiluje izvorskom vodom kao rijetko koja država na zemaljskoj kugli. Imamo vodu koja je često bogata mineralima, kao što su magnezij, kalcij, željezo, silikatima pa i sulfatima, zato je trebamo čuvati i kvalitetno koristit. Trebeali bi vise njegovati i balneologiju naucnu disciplinu koja se bavi, izmedju ostalog, i ljekovitim svojstvima vode – ističe doktor.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ZNATE LI ZAŠTO SU PROZORI NA AVIONU OKRUGLI? EVO ODGOVORA

0
Možda ste i niste pitali, ali ne bi li bilo ljepše kada bi iz aviona mogli baciti pogled kroz veliki četvrtasti prozor i uživati u pogledu „s neba“ bez da se moramo naginjati i škiljiti kroz male okrugle prozorčiće?